Stipendisti, članovi i prijatelji Srpskog privrednog društva Privrednik imali su last minute priliku vidjeti zagrebačku multimedijsku izložbu “Nikola Tesla – Mind from the Future” kroz koju ih je provela sama autorica i kustosica Helena Bulaja Madunić. Inače, izložba je bila otvorena od 25. novembra 2017. do 2. aprila ove godine, a zbog velikog interesa njezino trajanje bilo je produljeno za 12 dana. Autorica izložbe izuzetno je zadovoljna posjećenošću: “Brojimo preko 100.000 posjetitelja i skoro smo dosegli posjećenost Picassove izložbe u Zagrebu, što domaćim autorima nije lako postići. Mislim da je ovo velik uspjeh nas kao društva: privukli smo velik broj posjetitelja i nismo imali niti jednu ozbiljnu negativnu kritiku, jer ne mogu nazvati negativnom kritikom ona mišljenja koja kažu da su očekivala nešto sasvim drugo.”
Izložba je bila postavljena u Domu hrvatskih likovnih umjetnika u Zagrebu, poznatijem kao Meštrovićev paviljon. Izbor baš ovog mjesta nije bio slučajan. Kružni oblik ovog prostora Helenu Bulaja Madunić asocira na gigantsku Teslinu zavojnicu, a poznato je i da je Tesla bio velik prijatelj s Ivanom Meštrovićem pa je bilo logično da će izložba biti postavljena baš u njegovom paviljonu. Na ovom vrlo skupom projektu radilo je nekoliko stotina ljudi, a angažirano je i nekoliko najkompetentnijih firmi za realizaciju svakog segmenta izložbe, od scenskog postava do digitalnih rješenja.
U izložbenom prostoru ulazi se u jedan sasvim drugi interaktivni svijet u kojem se posjetitelji upoznaju s Teslinim životom i postignućima na do sada neviđen umjetnički način. Izložba pokazuje ono što i njezina autorica tvrdi – da su znanost i umjetnost nedjeljivi. “Na ovoj izložbi oslobodili smo se tehničke strane Teslinog djela, jer je ona već prikazana u Tehničkom muzeju. Najširi spektar ljudi je prošao našom izložbom i upravo su inženjeri iz cijele regije koji su je posjetili rekli da ova umjetnička perspektiva čini izložbu uspješnom jer prikazuje ono što još nije viđeno i na taj način širi sliku o Tesli”, rekla je autorica.
U prizemlju izložbenog prostora posjetitelje dočekuje ogromna željezna skulptura Tesle, visoka 12 metara i teška dvije tone. Ovo je ujedno i najveća skulptura Tesle na svijetu, koja predstavlja skicu ideje za budući dalekovod, a plan je da taj dalekovod bude izgrađen u njegovoj rodnoj Lici. Izložba dalje prati Teslin život od rodnog Smiljana, gdje je u netaknutoj prirodi mogao razvijati svoj istraživački um. Kao polazna točka njegovog obrazovanja istaknuta je Realna gimnazija u Karlovcu, današnja Karlovačka gimnazija, a prikazani su i prvi instrumenti pomoću kojih se Tesla susreo sa znanstvenim proučavanjem elektriciteta. Izložba nakon toga prati njegov odlazak u Europu, a zatim se posjetitelji ukrcavaju na prekooceanski brod i odlaze s Teslom u Ameriku i New York, koji je zahvaljujući Tesli metropola kakvu danas poznajemo. Izložena je i Teslina zavojnica koja je prouzročila efekt Kolumbovog jajeta koje može stajati uspravno. Upravo je Kolumbovo jaje primjer prvog device art uređaja i dokaz da je Tesla znanost predstavljao umjetničkim postupcima kako bi je približio financijerima i prodao im svoje patente.
Izložba nije osmišljena samo kao niz eksponata vezanih uz Teslin život i ostvarenja, ona je vizualno i osjetilno putovanje od Smiljana do New Yorka uz mnoštvo interaktivnih sadržaja. Ovaj način predstavljanja Tesle znatno se razlikuje od predstavljanja u našem obrazovnom sustavu. “Teško je Teslu predstaviti samo nabrajanjem njegovih patenata. Činjenica da je Tesla umro sam, siromašan i odbačen zamaglila je perspektivu da ga mladi mogu uzeti za svog heroja. Trebalo je skinuti tu stigmu kako bi mu se mladi, koji ga još uvijek nisu upoznali, mogli približiti. U našem školstvu i društvu mala je svijest o tome tko je bio Tesla i gdje je on rođen. Čudi me da se i nakon svih ovih refleksija još uvijek ne osjeća velik zamah u tome da ga konačno prihvatimo”, objašnjava Bujala Madunić, ali i naglašava da je pola od ukupnog broja posjetitelja bilo iz školske populacije i oni će sigurno nakon izložbe gledati na Teslu iz jedne sasvim drugačije perspektive.
Inače, Helena Bulaja Madunić jedna je od najvećih poznavateljica života i rada Nikole Tesle. Možemo slobodno reći da je ona Teslin ambasador u svijetu. Nevjerojatna je količina znanja koju posjeduje, a posebno je fascinantna njezina strast kojom priča o Tesli dok nas vodi izložbom u kojoj je posebno apostrofirala njegov humanistički značaj. Svi njegovi izumi su za dobrobit čovječanstva. “Sve današnje tehnologije zasnivaju se upravo na njegovim izumima. Ali tehnologija nije samoj sebi svrha, već su njezina svrha čovjek i čovječanstvo, bolji i humaniji svijet. To je Teslina poruka”, kaže. Upravo je ovom izložbom Helena Bulaja Madunić pokušala, a možemo reći i uspjela, prikazati Teslu ne samo kao otuđenog znanstvenika nego kao svjetskog genija, filozofa, umjetnika i, prije svega, humanista koji je pomoću svojih izuma učinio svijet boljim mjestom za život.
Zašto je onda ovaj svjetski um toliko zapostavljen u svojoj rodnoj zemlji? “U Hrvatskoj je Tesla bio najviše zatomljivan. Ne mogu to artikulirati jer mi je to nepojmljivo. Moram priznati da sam najmanje umjetnika inspiriranih Teslinim djelom pronašla ovdje kod nas”, govori autorica.
Ako uzmemo u obzir njegovu srpsku nacionalnost, onda njegovo zanemarivanje u Hrvatskoj možda i nije toliko začuđujuće, ali je i dalje beskrajno porazno i sramotno. Umjesto da ovoj maloj zemlji, u kojoj se rodio jedan od najvećih umova ikada, upravo on bude najveći ponos i brend, pojedinci, i to ne bilo koji, odlučili su i Tesli brojati krvna zrnca. I dok se građani svijeta dive Tesli, a izložba o njemu putuje svijetom i nakon Zagreba ide u Budimpeštu i Pariz, potencijalno New York i Dubai, u Hrvatskoj će mnogi njegovi sunarodnjaci i dalje živjeti bez struje. Ironično je i to što se Hrvati i Srbi prepiru čiji je Nikola Tesla, a ne shvaćaju da je on naš, svjetski, a zapravo samo svoj. Zato i jest velik.
Fotografije: Jovica Drobnjak
