„Problemi o kojima se ne govori – teško da se mogu riješiti, a projektom ‘Upoznajmo se da bismo se razumjeli’ P-portal je ukazao na najveće probleme, ali i dostignuća srpske zajednice u Hrvatskoj“, rečeno je na završnoj konferenciji za medije održanoj u Srpskom privrednom društvu Privrednik u Zagrebu povodom završetka ovog medijskog projekta. Rezultate projekta predstavili su Nikola Lunić, predsjednik Privrednika i voditelj projekta, Olivera Radović, urednica P-portala i Maša Samardžija, administratorica projekta.

Nikola Lunić prisutne je upoznao s osnovnim ciljevima i aktivnostima u okviru ovog projekta, koji je Privrednik realizirao od 12. 8. 2020. do 12. 8. 2022. godine.

„Htjeli smo predstaviti srpsku zajednicu u Hrvatskoj preko tekstualnih i audiovizualnih novinskih formi u najboljem svjetlu. Htjeli smo predstaviti sve ono što drugi mediji ne ističu, a važno je za jednu harmoniju u društvu. Kroz te sadržaje smo prvenstveno prikazali značaj i doprinose srpske zajednice kroz povijest, zatim smo prezentirali probleme s kojima se danas srpska zajednica suočava. Tako smo imali dokumentarne filmove o tragičnim događajima koji su zadesili srpsku zajednicu u prošlosti, pa smo imali film o Jasenovcu, imali smo sadržaje o recentnim problemima, poput potresa na Baniji, govorili smo o problemima mladih, ali i o vezama mladih, gdje oni iz različitih područja i država ostvaruju dobre veze i suradnje, o tome smo imali i filmove i podcaste, pa i tekstove. Dok drugi mediji recimo pokušavaju kopati rovove između Zagreba i Beograda, mi smo prikazali da mladi ljudi te rovove prelaze i da umiju da nađu dobre stvari u tim gradovima u kojima ne žive“, rekao je voditelj projekta.

Projekt „Upoznajmo se da bismo se razumjeli“ obuhvaćao je proizvodnju i objavu 68 tekstualnih sadržaja, 24 dokumentarna filma, kao i 24 podcasta. Vrijednost ovog projekta iznosi 1.279.614,55 kuna, iznos koji sufinancira Europska unija je 1.087.672,37 kuna, dok se 191.942,18 kuna sufinancira iz državnog proračuna Republike Hrvatske. Realizirane su sve predviđene aktivnosti, a prije svih održana je serija novinarskih radionica, odnosno sedam edukativnih radionica u okviru kojih su mladi novinari osposobljeni za izvještavanje o srpskoj zajednici. Oni su na radionicama upoznati sa zakonodavnim okvirom RH i EU o pitanjima manjina i njihovih prava, sociološkim i komunikološkim aspektima te problematike, osnovama proizvodnje audio i audiovizualnih sadržaja, te dobrom novinarskom praksom u izvještavanju o manjinama.

Srpsko privredno društvo Privrednik od samog osnivanja, točnije od 1898. godine, ima razgranatu informativnu djelatnost. Danas, uz podlistak Privrednik koji izlazi dva puta mjesečno u sklopu tjednika Novosti, Privrednikove tribine „Reci što misliš“, Radio Privrednik, P-portal predstavlja najvažniji dio tih aktivnosti.

„Zadovoljni smo rezultatima projekta, mislim da smo uradili odličnu stvar, uključili smo značajan broj mladih novinara, a mnogi od njih su napredovali u smislu poznavanja manjinske tematike i pisanja o njoj. Imali smo suradnike iz raznih područja Hrvatske, posebno iz onih područja u kojima srpska zajednica čini značajan postotak stanovništva kao što su Knin, Vukovar, Karlovac, Zagreb. Imali smo dopisnike iz Banjaluke, Beograda, Novog Sada. Pokušali smo ih sve povezati i kao rezultat je nastao zavidan broj medijskih sadržaja. Posebno je važno kad je ovaj projekt u pitanju da smo napravili pretpostavke za daljnji razvitak medijske produkcije. Tehnološki smo unaprijedili portal, a rezultat ovog projekta je i Radio Privrednik koji je trenutno u eksperimentalnoj fazi emitiranja. Sve to, zajedno s brojnim mladim ljudima koje smo okupili oko projekta i portala, ostaje kao trajna vrijednost nakon ovog projekta“, izjavio je voditelj projekta i podsjetio da je Privrednik prije svega humanitarna organizacija koja se bavi pomaganjem siromašnim ali talentiranim mladim ljudima, te da je u tom smislu ovaj projekt također bio značajan, jer je povećao vidljivost glavne djelatnosti Društva.

Govoreći o izazovima s kojima se redakcija suočavala tokom rada na projektu, urednica P-portala istaknula je da iza svakog pojedinačnog sadržaja i projektne aktivnosti stoji veliki trud, dosta vremena uloženog u pripreme i realizaciju, ali i velika hrabrost, kako novinara da se upuste u bavljenje „nepopularnim“ temama, tako i sugovornika i protagonista sadržaja.

„Oni koji se nisu usudili da javno istupe imaju svoje razloge, a naš zadatak je, pored ostalog, bio upravo da govorimo o tim razlozima. Jer jedino ako ih promišljamo i o njima argumentirano razgovaramo – možemo ih prevazići“, rekla je urednica P-portala.

„Benefiti ovog projekta su vrlo dugoročni, svi suradnici će i ubuduće koristiti znanja koja su stekli radeći na projektu, a tako će i manjinska tematika imati profesionalniji pristup u medijima. Svi sadržaji će biti trajno dostupni na portalu, prilagođeni su osobama s invaliditetom i prevedeni na engleski jezik, tako da i oni koji možda još nisu – sigurno će doći do čitatelja i gledatelja i, nadamo se, uticati na njihovu percepciju ovih tema“, rekla je urednica P-portala i dodala da je čitanost sadržaja izuzetno velika što je još veći uspjeh s obzirom na to da u pristupu temama nije bilo senzacionalizma, već su sve profesionalno obrađene.

Govoreći o čitanosti i značaju sadržaja nastalih u okviru projekta „Upoznajmo se da bismo se razumjeli“, ona je naglasila da se čitanost i odjek objavljenih sadržaja ogledaju ne samo kroz broj pregleda i reakcije pratitelja na društvenim mrežama, već i u svijesti publike.

„Ako smo bar malo uspeli da skinemo stigmu sa srpske zajednice, da informiramo i educiramo čitatelje, prenesemo im ne samo informacije već i znanje, onda smo više nego zadovoljni rezultatima“, zaključila je.

„U fokusu Privrednika su mladi ljudi, njihovo školovanje i briga o očuvanju identiteta. Medijska djelatnost Privrednika usko je povezana s našom glavnom djelatnošću, stipendiranjem mladih ljudi, učenika i studenata. Financijska potpora u školovanju mladima je važna, ali nije dovoljna. Važno je dati im i snagu u atmosferi asimilacije i nestajanja, snagu da ostanu u Hrvatskoj i da se ne odriču svog identiteta“, rekao je predsjednik Srpskog privrednog društva Privrednik i voditelj projekta Nikola Lunić.

„U sklopu projekta bavili smo se marginaliziranom društvenom skupinom u društvu, a naša ranjiva skupina jesu mladi pripadnici srpske zajednice“, rekla je administratorica projekta Maša Samardžija, koja je i moderirala konferenciju, i naglasila da će rezultati ovog projekta ostati zabilježeni u hrvatskom medijskom prostoru.

Na tribini je prikazan i kratki dokumentarni film pod nazivom „Zagrepčani“, novinara Saše Živkovića i snimatelja Ivana Granića, u kojem su svoje iskustvo dolaska i ostanka u Zagrebu podijelili ljudi koji su poreklom iz različitih gradova Srbije.

„Ovo je jedan od posljednjih filmova koje smo snimili, ali i ostali filmovi i drugi sadržaji u projektu govore o toj snazi pojedinca, o poštovanju sebe, ali i poštovanju okoline i zajednice i društva u kojem žive“, istaknuo je voditelj projekta Nikola Lunić.

„U ovom filmu vidjeli smo četiri priče o ljudima koji su postali Zagrepčani u pravom smislu, njihove četiri sudbine, dvoje starijih ljudi koji su došli u Zagreb prije rata i preživjeli jedno teško vrijeme, kao i dvoje mlađih ljudi koji su došli poslije rata. Ali njihova snaga i odlučnost da ostanu u jednom gradu, da ostanu uz obitelj, žrtvuju mnoge stvari, snaga i odlučnost da ne odustaju od sebe i svog identiteta, volja svakog pojedinca da doprinese sredini, gradu u kojem žive – to je sukus ovoga projekta koji smo proveli“, zaključio je Lunić.

Na konferenciji su, pored voditelja projekta, urednice P-portala i administratorice projekta, govorile i Slavica Beljak i Bogdanka Srdić Vulpe, koje su bile sugovornice i u jednoj od epizoda podcasta Pravo glasa, koji je P-portal pokrenuo u sklopu ovog projekta.

Na pitanje moderatorice nalaze li sličnosti s pričama prikazanim u filmu Zagrepčani, Privrednikove aktivistice i sugovornice u podcastu podijelile su svoje dojmove.

„Ja nemam rezervni grad, 60 godina živim u Zagrebu, sve što sam stekla: od prijateljstava, znanja, kulture življenja, to je u Zagrebu. I sve što mi se i lijepo i manje lijepo dogodilo – to je u ovom gradu“, rekla je Slavica Beljak.

„Ne može drvo rasti bez korenja. Moji su korijeni u Lici, ali i u Zagrebu, u Zagrebu živim od 1964. godine. Ja volim Zagreb, prekrasno mi je otići u Beograd, ali Zagreb je moj grad. Pa mi je uvijek drago kad vidim ovakav film i mostove koji se grade“, rekla je Bogdanka Srdić Vulpe.

Konferenciji za medije prisustvovali su i brojni suradnici P-portala koji su radili na proizvodnji medijskih sadržaja (filmova, podcasta, novinskih tekstova).

Snimka konferencije za medije dostupna je na Privrednikovom YouTube kanalu, a film „Zagrepčani“, kao i ostali filmovi snimljeni u sklopu projekta „Upoznajmo se da bismo se razumjeli“ mogu se pogledati na YouTube kanalu P-portala (ovdje).

 

Ovaj tekst možete poslušati ovdje: