Ako ovaj popis da rezultat prema kojem je broj stanovnika Hrvatske oko četiri milijuna, to će samo po sebi biti ocjena višedesetljetne nadstranačke politike. Ako je Hrvatska sa 4,7 spala na četiri milijuna ljudi, to nije brojka, to je politički, epohalni debakl, kaže Boris Rašeta koji uz Branka Sekulića i Edina Bećirevića za P-portal govori o aktualnom popisu

Priča o gradu koji je došao u pozornost javnosti zbog imenovanja koranskog mosta po specijalnoj jedinici „Grom“ čiji je pripadnik na tom mostu počinio ratni zločin

Na Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa čovečanstva do sada su upisani porodična slava, kolo, pevanje uz gusle i zlakusko lončarstvo

Odgovori na pitanje koji je maternji jezik Srba u Hrvatskoj nisu nimalo jednostavni. Dve trećine izjašnjenih Srba na prethodna dva popisa stanovništva izjasnilo se da im je maternji jezik hrvatski. Samo jedna trećina je navela “hrvatsko-srpski”, “srpsko-hrvatski” ili “srpski”

„U Crkvi nas Gospod poziva da svi jedno budemo. Međutim, u džungli silnih interesa od ovoga sveta, razni, imajući oruđa, ali, ako hoćete, i oružja medijska u rukama, mogu da stvaraju lažne slike i da onda i od Crkve proizvode ono što niti je bila, niti jeste, niti će biti”

Slavonka školovana u Osijeku, odbornica u Gradskoj skupštini u Gradišci i savjetnica u Ministarstvu porodice, omladine i sporta u Vladi Republike Srpske

Donosimo otvoreno pismo poznatog pisca i urednika Zdravka Krstanovića koje je kao student Filozofskog fakulteta u Zagrebu u turbulentnoj 1971. godini uputio akademiku i jezikoslovcu Daliboru Brozoviću oko pitanja jezika Srba u Hrvatskoj. To je pismo tada izazvalo burne reakcije i polemike, koje su aktualne i danas. Pismo je objavljeno u “Hrvatskom tjedniku” 1. oktobra 1971. Prenosimo ga u cijelosti

Srpska zajednica u Hrvatskoj kao službenu zastavu ima „narodnu zastavu Srba” usvojenu 2005. godine