Dvojezičnost – pravo i nepravda
Uskraćivanje prava na dvojezičnost ispada da može biti odluka svakog lokalnog političara, ovisno o tome koliko su on ili ona spremni poštivati zakon i provesti ga u djelo
Mirela Pejaković Levstek
Furio Radin: Mi smo lakmus papir koji pokazuje koliko je društvo demokratsko
U Puli je dvojezičnost u nazivima ulica ukinuta 50-tih godina prošlog stoljeća i ponovno uvedena tek 90-tih, a nazivi gradova i općina gdje u Istri povijesno žive Talijani nisu bili službeno dvojezični sve do 2006. godine
Smiljan – malo selo velikog genija
Danas kada gledamo kraj u kojem sela nemaju struje, gdje se živi gotovo kao nekada, pitamo se nije li sve trebalo biti drugačije, baš u Teslinom kraju
Bez poticaja nema razvoja
Zaposlenici i vanjski suradnici SNV-a besplatno pomažu poljoprivrednicima, rade im projektne prijave za manjinski natječaj i savjetuju ih oko prikupljanja dokumentacije vezano uz natječaj za obnovu, kaže Andrea Vukelić
Antonija Petričušić: Manjine u Hrvatskoj su i dalje diskriminirane
Savjetodavni odbor potiče hrvatske vlasti na rješavanje i javnu osudu svih slučajeva javnog poticanja na nasilje i mržnju, zločine iz mržnje, kao i radikalni nacionalizam, povijesni revizionizam, glorifikaciju osoba osuđenih za ratne zločine i protumanjinsku retoriku u javnom i političkom diskursu
Zakon i nered
U primjeni Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina na nekim područjima i dalje ima velikih poteškoća, poput provedbe prava na službenu i javnu upotrebu manjinskih jezika i pisama, zastupljenosti među zaposlenima u upravi i pravosuđu, pristupa javnim medijima…
Manjinska prava i tko ih osporava
Ni nakon punoljetnosti Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina nije sasvim profunkcionirao
Popis stanovništva: statistika ili strah?
Slobodno izjašnjavanje pripadnika manjina na popisu stanovništva itekako je važno jer jedino tako mogu očuvati i ostvariti svoja prava
Tena Šimonović Einwalter: Govor mržnje vodi zločinu iz mržnje
„Postoji povezanost između netrpeljivosti, predrasuda i stereotipa koji se šire putem govora mržnje, a koji pak mogu dovesti do diskriminacije i do zločina iz mržnje“, upozorava pučka pravobraniteljica
Ida Prester: Pronašla sam se između mirnog Zagreba i razigranog Beograda
„Kada nama u Hrvatskoj kažeš ‘Srbija’, prva asocijacija je rat, pa nakon toga dugo ništa, pa onda provod. Njima je prva asocijacija more, predivne uspomene prije rata, neka zapadna zemlja u kojoj se dobro živi. Nikad nisam u sedam godina, koliko sam tamo živjela, naišla na negativnu konotaciju“, kaže poznata pjevačica Ida Prester za P-portal
