Tena Šimonović Einwalter: Govor mržnje vodi zločinu iz mržnje

Piše: Mirela Pejaković Levstek

„Postoji povezanost između netrpeljivosti, predrasuda i stereotipa koji se šire putem govora mržnje, a koji pak mogu dovesti do diskriminacije i do zločina iz mržnje“, upozorava pučka pravobraniteljica

Tena Šimonović Einwalter
Tena Simonovic Einwalter, foto: Jovica Drobnjak

Novoizabrana pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter gostujući u podcastu P-portala „Pravo glasa“ najavila je kako očekuje skoru raspravu u Hrvatskom saboru o predanim izvješćima za 2018., 2019., 2020. godinu te o posebnom izvješću o klimatskim promjenama. Priznaje da bi rado vidjela konstruktivnu raspravu, jer se rasprava, nažalost, svodi na slanje političkih poruka, no smatra da bi se trebala iskoristiti prilika i konstruktivno jednom godišnje raspraviti o stanju ljudskih prava u Republici Hrvatskoj. No, postavlja se pitanje – koliko je smisleno raspravljati o onome što su bili problemi koji su mučili građane 2018. u 2021. godini…

Govor mržnje – opasan društveni fenomen

„Jedan od velikih problema s kojima smo suočeni jest i govor mržnje, on je u Hrvatskoj pojačan ponajviše prema pripadnicima nacionalnih manjina, na što Ured pučke pravobraniteljice upozorava duže vrijeme, baš kao i na veliki problem govora mržnje na društvenim mrežama, a upravo one mijenjaju svijet iz dana u dan“, kaže pučka pravobraniteljica.

Govor mržnje je posebno bitan središnjem tijelu za suzbijanje diskriminacije jer postoji povezanost između netrpeljivosti, predrasuda i stereotipa koji se šire putem govora mržnje, a koji pak mogu dovesti do diskriminacije i do zločina iz mržnje.

„U 2020. godini imali smo cijeli niz primjera govora mržnje, grafitima, transparentima. Vjerujem da se sjećate i „Srbe na  vrbe“, „Ubi Srbina“ i slova U, svastike i „Za dom spremni“, Srbian family tree, grafita kojima se prijetilo smrću Novaku Đokoviću… Kada gledamo zločine iz mržnje, ono što vidimo jest da su počinitelji najčešće bili motivirani nacionalnim ili etničkim porijeklom žrtve, pa je u 2020. godini zabilježeno takvih 69 slučajeva, zbog vjeroispovijesti osam, spolne orijentacije sedam“, kaže Šimonović Einwalter.

Tena Šimonović Einwalter
Tena Šimonović Einwalter, foto: Jovica Drobnjak

Pučka pravobraniteljica je upozorila da je govor mržnje opasan društveni fenomen koji je važno prepoznati i još važnije djelovati i dodala je kako je SNV nedavno izvijestio o smanjenom broju slučajeva govora mržnje i nasilja prema pripadnicima srpske nacionalne manjine, ali da u njihovom izvještaju nisu uključene i društvene mreže. I HPC je u svom istraživanju zaključio da je oko 50 posto slučajeva govora mržnje prošle godine počinjeno prema pripadnicima srpske nacionalnih manjina, a ono što najviše brine jest činjenica da je najčešće počinitelj nepoznat.

„Naravno, smanjenje se može gledati i u kontekstu činjenice da je prošle godine bio smanjen broj javnih događaja. Pomaka ima i u izmjenama Zakona o elektroničkim medijima, koji se odnosi na komentare na portalima, ali i u drugim segmentima, no do stvarnog poboljšanja čeka nas dug put“, upozorava Šimonović Einwalter.

Uskraćeno pravo na maternji jezik

Veliki problem je i uskraćivanje prava na izražavanje na materinjem jeziku, naime, dvojezičnost je u pojedinim dijelovima zemlje i dalje tabu tema i ne dozvoljava se konzumiranje prava zajamčenog Ustavom, a pučka pravobraniteljica tu ne vidi neki značajan pomak. Zakoni su jasni, no u praksi se nejednako provode, osim u primjerice slučaju talijanskog jezika.

„Ne postupaju svi po zakonskoj obvezi, nisu uskladili svoje statute s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina ili jesu, ali to ne provode. I onda imamo posebno pitanje Vukovara i poštivanja formalne obveze temeljem onoga što je rekao Ustavni sud. Naša preporuka iz izvješća Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture jest da izradi akcijski plan postavljanja dvojezičnih ploča s nazivima naseljenih mjesta u jedinicama koje su predvidjele statutima ostvarivanje ovog prava, to je učinio i Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina“, kaže Šimonović Einwalter. Osim same provedbe zakona, vrlo je važna i edukacija o bogatstvu raznolikosti u najvišim ustavnim vrijednostima, poručuje pučka pravobraniteljica koja je kao stručnjakinja za borbu protiv diskriminacije imenovana i za predstavnicu Republike Hrvatske u Europskoj komisiji protiv rasizma i nesnošljivosti Vijeća Europe.

Tena Šimonović Einwalter
Tena Šimonović Einwalter, foto: Jovica Drobnjak

Pandemija korona virusa, koja je bacila na koljena cijeli svijet, u Hrvatskoj ogolila probleme u zdravstvu, pitanje rada, pogotovo rada od kuće te diskriminacije, što su i najčešće žalbe koje su građani protekle godine uputili Uredu pučke pravobraniteljice.

Cijeli razgovor s pučkom pravobraniteljicom Tenom Šimonović Einwalter možete poslušati u nastavku.

 


Ako imate prijedlog teme za nas, javite se na portal@privrednik.net

Pratite P-portal i na društvenim mrežama: