Zakon i nered

Piše: Mirela Pejaković Levstek / P-portal.net

U primjeni Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina na nekim područjima i dalje ima velikih poteškoća, poput provedbe prava na službenu i javnu upotrebu manjinskih jezika i pisama, zastupljenosti među zaposlenima u upravi i pravosuđu, pristupa javnim medijima...
Ustavni zakon
23.01.2018., Zagreb - Srpsko privredno drustvo Privrednik i Vijece srpske nacionalne manjine Grada Zagreba odrzali su projekciju dokumentarnog filma Gazda - Pocetak. Nakon projekcije odrzan je razgovor s autorima. Photo: Borna Filic/PIXSELL

Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina donesen je krajem 2002. godine i od tada se primjenjuje manje-više uspješno. Uspješnost zapravo ovisi o područjima primjene, ali, nažalost, često i o volji lokalnih šerifa. Takvih je primjera dosta. Prava koja su zajamčena Ustavnim zakonom često su samo mrtvo slovo na papiru ili skup dobrih želja.

– Sustav bi trebao težiti ujednačenju šansi i uvjeta života onih koji su intersekcionalno diskriminirani etničkim porijeklom i mjestom na kojem žive – smatra Antonija Petričušić, docentica na katedri za sociologiju Pravnog fakulteta u Zagrebu i članica Savjetodavnog odbora Vijeća Europe za provedbu Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina.

Upravo je to ujednačavanje šansi teško postići.

– Prikupljanje podataka o jednakosti – equality data – nešto je što se ne događa. Na to upozoravaju razna tijela u Hrvatskoj poput Ureda pučke pravobraniteljice, pa sve do Savjetodavnog odbora Vijeća Europe. Upravo ti podaci su jasan indikator da je netko isključen, da nema iste šanse, da se njegovo dijete ne može školovati u općini ili županiji, nego mora ići dalje – naglašava Petričušić.

Ustavni zakon
Antonija Petrićušić, foto: Jovica Drobnjak

Jedan od testova je i popis stanovništva, gdje će trebati uključiti i pripadnike nacionalnih manjina. Rezultati popisa stanovništva, planiranog za septembar, zapravo će biti preduvjet za ostvarivanje brojnih manjinskih prava. Zbog toga popis stanovništva treba provesti u atmosferi tolerancije i uvažavanja. Isto tako, pripadnicima manjina potrebno je ukazati na značaj popisa i ohrabriti ih da slobodno izraze svoju nacionalnu pripadnost. Stoga se preporučuje Državnom zavodu za statistiku da pri provođenju popisa stanovništva na područjima naseljenim nacionalnim manjinama kao popisivače uključi i pripadnike manjina, sukladno njihovom udjelu u stanovništvu pojedinog područja.

– Manjinska politika u Hrvatskoj ni na koji način ne teži integraciji, međusobnom prožimanju manjine i većine – upozorava Petričušić i dodaje da bi se to moglo ostvariti projektima koji promiču kulturnu autonomiju.

Prilično je simptomatično da od 2018. godine nema Vladinog izvješća o godišnjoj primjeni Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Tu ulogu sve više preuzima Ured pučke pravobraniteljice. U primjeni Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina na nekim područjima i dalje ima velikih poteškoća, poput provedbe prava na službenu i javnu upotrebu manjinskih jezika i pisama, zastupljenosti među zaposlenima u upravi i pravosuđu, pristupa javnim medijima te obrazovanju, posebno u registraciji škola s nastavom na srpskom jeziku.

I izvješće pučke pravobraniteljice pokazuje da provedba zapinje. Ovoga puta u dijelu koji se odnosi na javnu televiziju, naime prisutnost nacionalnih manjina na javnoj televiziji i dalje je nedostatna. Posebna manjinska redakcija na javnom servisu nije osnovana. Manjine bi trebale biti zastupljenije u općem programu: emisije “Prizma” i “Manjinski mozaik” su prekratke, u prilozima se neredovito koriste manjinski jezici, a neki se uopće ne koriste. Nedostaje i televizijskih programa za djecu na jezicima manjina, koji bi bili potpora njihovom njegovanju i korištenju. Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Ajnvalter preporučuje Vladi da se pri zaključenju sljedećeg ugovora s HRT-om zauzme za osnivanje redakcije za nacionalne manjine, a Hrvatskoj radioteleviziji da poveća trajanje emitiranja programa na manjinskim jezicima i dodijeli im prikladne termine emitiranja.

I dok dio institucija upozorava da se Ustavni zakon o nacionalnim manjinama ne primjenjuje u potpunosti, odnosno da se primjenjuju samo dijelovi, dio zagovara da se zakon mijenja. Konkretnih prijedloga nema, osim onih isključivih koji bi dokinuli sva prava ili barem većinu, a same nacionalne manjine još nisu na stol stavile svoje prijedloge u kojem smjeru bi se, ako je to potrebno, Ustavni zakon mijenjao.

– Izmjenu ili uskratu zakona zagovaraju ideološki obojene grupacije, kojima je cilj sužavanje mandata zastupnika nacionalnih manjina – upozorava Petričušić.

– Svaki zakon treba biti odraz društva i vremena u kojem se primjenjuje, ali je onda iznimno nužno u takvim amandmanskim intervencijama uvijek i bezrezervno uključivati predstavnike nacionalnih manjina. Ne može većina odlučivati za manjinu. Manjina mora biti konzultirana o svakoj zakonskoj promjeni – ističe Antonija Petričušić.

Vijeće Europe, odnosno Savjetodavni odbor za zaštitu nacionalnih manjina, u svojem petom mišljenju o Hrvatskoj navodi da je hrvatski zakonodavni okvir za nacionalne manjine općenito u skladu s odredbama Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina. Ali su naveli i određene prigovore koji se tiču zapošljavanja, uvjeta stanovanja, nedovoljne provedbe zakona protiv diskriminacije i prisustva manjina u nacionalnim medijima, kao i da se od 2017. do 2020. povećao broj kaznenih djela motiviranih mržnjom i govorom mržnje u medijima i političkom diskursu, potičući jačanje radikalnog nacionalizma. Na političkom planu, Savjetodavni odbor Vijeća Europe poziva hrvatske vlasti da preispitaju metode popisa stanovništva o kojem ovisi zastupljenost manjina u Hrvatskom saboru. “Pragovi određeni za uživanje nekih manjinskih prava previsoki su i ne idu u prilog manjinama koje su manje brojne”, stoji u izvješću.

Sve to manje-više znamo i sami, ali premalo se čini da bi se to promijenilo nabolje. Neki bi mijenjali Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, drugi bi ga dokinuli, a stručnjaci se slažu u jednom – treba ga dosljedno primjenjivati, a ne mijenjati radi promjene same.


Ako imate prijedlog teme za nas, javite se na portal@privrednik.net

Pratite P-portal i na društvenim mrežama: