Nestajanje Srba u Dubrovniku

Piše: O. R. / P-portal.net

Istraživanje je pokazalo da se broj Srba u Dubrovniku, u odnosu na stanje iz 1991., smanjio 2001. godine za preko 71%. Iz gradskog naselja Dubrovnika nestalo je 3.110 građana srpske narodnosne pripadnosti

Na osnovu istraživanja u sklopu projekta „Raspored naseljenosti i kretanje srpskog stanovništva u Hrvatskoj (1880 – 2011)” donosimo sažeti prikaz razvoja stanovništva u Hrvatskoj po gradskim naseljima, kao presjek kroz 12 provedenih cenzusa.  Iz većeg broja gradskih naselja odabrali smo, u prvom redu, one najveće po broju stanovnika i nekoliko karakterističnih po većem udjelu srpskog stanovništva u njima 1991. godine. Od 12 cenzusa, odabrali smo one koji na neki način obilježavaju  „epohu“ – početak, ulazak u novo stoljeće, početak i kraj najdužeg državno-pravnog razdoblja socijalističke Jugoslavije, te cenzus iz 2001. godine proveden u samostalnoj Republici Hrvatskoj.

Pregled razvoja ukupnog stanovništva, Hrvata, Srba i „ostalih“ po gradskim naseljima (1880–2001)

Cjelokupna statistička građa koja se ovdje opisuje, sistematizirana i prilagođena čitateljima za korištenje u elektronskom obliku, može se vidjeti u Grafičkom prikazu narodnosnog sastava stanovništva Hrvatske od 1880. do 2011. godine.

Srbi u Dubrovniku

Razvoj stanovništva gradskog naselja Dubrovnika tokom perioda od 1880. do 2001. godine odvijao se veoma usporeno, iako se ono više nego udvostručilo (bazni indeks iznosi 238,45). Naime, godišnji prirast stanovništva je tek prosječan oko 2,5%. Međutim, taj razvoj tekao je dosta neujednačeno. Za vrijeme Austro- Ugarske vlasti bazni indeks iznosio je 125,24. Za vrijeme Kraljevine SHS/Jugoslavije 181,33, a za vrijeme socijalističke Jugoslavije bazni indeks je najveći i iznosi 251,49.

Kretanje ukupnog stanovništva, Hrvata i Srba u gradskom naselju Dubrovniku (1880 – 2001)

Ova neujednačenost rasta ukupnog stanovništva prati i pojedine kategorije stanovništva, s tim da je rast srpskog stanovništva bio nešto brži od rasta hrvatskog stanovništva u periodu socijalističke Jugoslavije (bazni indeks srpskog stanovništva iznosio je 292,98, a hrvatskog 222,92).

Kretanje stanovništva po narodnosnoj pripadnosti i popisima u gradskom naselju Dubrovniku (1880 – 2001)

Međutim, ostale narodnosne skupine stanovništva jako su varirale u pojedinim popisnim periodima. Tako u periodu Austro-Ugarske vlasti bilježe porast više od 40 puta (bazni indeks iznosi 4.311,70), i s udjelom od 25,35% u ukupnom stanovništvu značajno mijenjaju etničku strukturu stanovništva gradskog naselja. Prema popisu iz 1910. godine ta je struktura bila sljedeća: udio Hrvata iznosi 69,50%, ostalih etničkih skupina je bilo 25,35%, a Srba je bilo 5,14% u ukupnom stanovništvu gradskog naselja Dubrovnika. Tada je, dakle, Dubrovnik bio istinsko multietničko gradsko naselje, što je ostao sve do 1991. godine, ali s dvostruko manje ostalih narodnosnih skupina stanovništva (13,81%) i sa skoro dvostruko više Srba (8,73%), dok se broj Hrvata povećao oko tri i pol puta (77,46%).

Udio Hrvata, Srba i «ostalih» u ukupnom stanovništvu gradskog naselja Dubrovnika (1880 – 2001)

Udio Srba u ukupnom stanovništvu gradskog naselja u cijelom promatranom razdoblju kretao se u prosjeku nešto više od 6,5%, a svoj maksimum dostigao 1961. i 1971. godine kada je iznosio 10% odnosno 10,5%. Međutim, veliki pad udjela srpskog stanovništva registrirao je popis neposredno poslije Drugog svjetskog rata 1948. godine. Naime, prema popisu iz 1931. godine Srba je bilo 2.003 ili 10,67%, a prema projiciranim podacima 1941. godine bilo ih je 2.202 ili 9,10% u ukupnom stanovništvu gradskog naselja. Popis iz 1948. godine bilježi pad broja Srba u gradskom naselju Dubrovniku za 26% ili 521 građanina srpske narodnosne pripadnosti u odnosu na stanje iz 1931. godine, a prema projiciranom stanju 1941. godine pad broja Srba je još veći i iznosi 720 građanina srpske narodnosne pripadnosti ili 32,70%.

Ukupno stanovništvo se 2001. godine, u odnosu na predratno stanje (1991), smanjilo za preko 38%, odnosno sa 49.728 (1991) na 30.436 (2001). Veliki trend pada imalo je i većinsko hrvatsko stanovništvo i to sa 38.521 (1991) na 26.377 (2001).

Ostale dvije kategorije stanovništva, koje ovdje promatramo, dijele istu sudbinu. Tako se prema stanju iz 1991. godine broj Srba smanjio 2001. godine za preko 71%, tj. sa 4.342 na 1.232 stanovnika i svoj udio u ukupnom stanovništvu smanjio sa 8,73% (1991) na 4,05% (2001). Dakle, iz gradskog naselja Dubrovnika nestalo je 3.110 građana srpske narodnosne pripadnosti.

Sličnu sudbinu su doživjele i ostale narodnosne skupine stanovništva, čiji se udio u ukupnom stanovništvu sveo sa 13,81% 1991. godine na 9,29% 2001. godine. Dakle, nestalo je 4.038 pripadnika raznih narodnosnih skupina stanovništva iz gradskog naselja Dubrovnika koji nisu hrvatske i srpske narodnosne pripadnosti. Zajedno sa Srbima oni čine masu od 7.148 sada bivših građana gradskog naselja Dubrovnika.

Kretanje stanovništva po narodnosnoj pripadnosti i popisima u gradskom naselju Dubrovniku (1953 – 1991)

Rezultat kretanja stanovništva po narodnosnoj pripadnosti je bio takav da 2001. godine u gradskom naselju Dubrovniku imamo sljedeću narodnosnu strukturu stanovništva: 86,66% Hrvata, 4,05% Srba i 9,29% ostalih narodnosnih skupina.

U zaključku treba reći, da je popisna 2001. godina poprilično promijenila demografsku sliku gradskog naselja Dubrovnika, i da je Dubrovnik počeo gubiti svoje tradicionalno obilježje multietičnosti i pretvarati se sve više u narodnosno homogeni grad.

 

U istraživačkom projektu Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Zagreba „Raspored naseljenosti i kretanje srpskog stanovništva u Hrvatskoj (1880–2011)”  sudjelovali su: dr. sc. Svetozar Livada (voditelj), Vladimir Cvjetićanin, prof. i Nikola Lunić, prof. sa suradnicima


Ako imate prijedlog teme za nas, javite se na portal@privrednik.net

Pratite P-portal i na društvenim mrežama: