Nacionalna selekcija

Piše: Olivera Radović

To malo radnih mesta koja će se verovatno otvoriti na području oko Dugog Dola ne uliva nadu da nadležni žele da ulažu u život na ovim prostorima. Upravo suprotno

Nacionalna selekcija
Investicija u krajiška područja (foto: Boris Ščitar/PIXSELL)

Ovoga leta razne animalne težnje u ljudima poprimile su groteskne razmere, pogotovo jer su dovedene u kontekst sa životinjskim vrstama… Najpre je izvesna književnica uporedila srpski narod sa predatorima i bubama, koje treba istrebljivati, gaziti nogama, trovati ili, pak, koristiti bacač plamena kako bi se istrebili. Njene otrovne paralele koje dehumanizuju jedan narod i podstiču mržnju i netrpeljivost odjeknule su u medijima i istom brzinom kojom su planule – tako su i utihnule. Institucije koje su s „književnicom“ povezane nisu adekvatno reagovale. Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira nije prepoznao širenje mržnje u ovom javno izrečenom i dokumentovanom stavu. Ali je nedugo zatim prepoznao čak pet prekršaja koje je u Splitu napravio glumac o kojem se ovih dana neprestano priča. Da ironija bude veća, inicijalni prekršaj koji je lančano pokrenuo sve ostale i nakon kojeg je, ruku na srce, usledilo bahato ponašanje glumca, bio je opet povezan sa životinjama, ali u ovom slučaju, iako to nije u skladu sa zakonom, povezan sa humanim postupanjem prema životinjama… Bez brnjice i povoca nije dozvoljeno šetati psa na određenim mestima, a zakon je to ekspresno prepoznao i delovao u skladu s pravilima. I nije preterano u tome prepoznati prirodnu selekciju u skladu s mnogim Darvinovim tvrdnjama. Oni koji su najbolje prilagođeni okolini, koji se uklapaju u dominantni sistem razmišljanja, oni će preživeti (ili zaobići zakon). Kako drugačije objasniti fleksibilno tumačenje javnog reda i mira. Ono što nekom izaziva nemir, drugog krepi i opušta. Samo je pitanje s koje strane se nalazi onaj koji ne bi smeo da zauzima stranu i koji to tumači…

Jedna druga vrsta selekcije, uzrokovana raznim savremenim faktorima, dovela je do nedavne odluke da se napušteni vojni poligon u Dugom Dolu na području opštine Krnjak prenameni i preuredi tako da postane migrantski kamp. Iako svi poznati razlozi za ovakvu odluku deluju smisleno i neosporno, teško je odupreti se utisku da je i ovde posredi selekcija. Možda ne da se baš ovde umesto negde drugde nađe migrantski kamp, ali svakako da se od svih mogućih investicija za kojima ovaj kraj vapi, jedino ova realizuje.

Gostujući u emisiji „Otvoreno“ prošle srede na HRT-u, dožupan Karlovačke županije Dejan Mihajlović ukazao je na suštinu problema kad je u pitanju lokalno stanovništvo i njegov odnos prema sada već vrlo izvesnoj izgradnji migrantskog kampa. Ljudi ovde ne žele takvu investiciju ne zato što nemaju solidarnosti i saosećanja za ljudsku nesreću, ne zato što imaju nešto protiv slobodnog kretanja ljudi, već zato što su svi njihovi zahtevi za razvojne investicije, za ulaganje u infrastrukturu i poboljšanje životnih uslova do sada nailazili samo na ignorisanje. I to, po Mihajlovićevim rečima, dodatno kod ljudi izaziva osećaj straha i nesigurnosti, pa i otpor ideji migrantskog kampa. Ako su investicije koje dolaze u ovaj nerazvijeni, deprivirani i slabo naseljeni kraj: migrantski kamp (Krnjak), centar za upravljanje komunalnim otpadom (Babina gora), centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada (Trgovska gora), kako ih drugačije i nazvati nego negativnim. Nepoželjnim. „Ljudi bi imali drugačiji osećaj kada bi pored tih nepoželjnih investicija imali i investicije koje bi im stvorile minimalne uslove dostojne današnjeg vremena u kojem žive. Stanovnici gotovo cele Karlovačke županije, a pogotovo Korduna, prošli su izbeglički status i imaju punu empatiju prema migrantima“, objasnio je Mihajlović. A ono što stanovnici ovog kraja nemaju jeste komunalna i saobraćajna infrastruktura, asfaltirani putevi, kompletna vodovodna mreža, signal za mobilne mreže… To malo radnih mesta koja će se verovatno otvoriti na području oko Dugog Dola ne uliva nadu da nadležni žele da ulažu u život na ovim prostorima. Upravo suprotno, stiče se utisak da se politika ulaganja u ove prostore svodi na vanredne situacije (da ne kažemo – elementarne nepogode, iako ni to poređenje ne bi bilo bez utemeljenja). Mada i vanredne situacije i elementarne nepogode više nužno ne garantuju pravovremenu, transparentnu i efikasnu intervenciju. I tu su razne selekcije na snazi.

 


Ako imate prijedlog teme za nas, javite se na portal@privrednik.net

Pratite P-portal i na društvenim mrežama: