Bio je 18. oktobar. Narodna skupština Republike Srpske usvojila je odluku kojom se Milorad Dodik razrješava dužnosti predsjednika Republike, a za vršioca dužnosti imenuje se Ana Trišić Babić. Na istoj sjednici stavljeno je van snage niz zakona usvojenih u prethodnom periodu uključujući i one zbog kojih je Dodik osuđen pred Sudom BiH koji mu je zabranio obavljanje političkih funkcija na period od šest godina.
Bio je 19. oktobar. Američki Stejt department pozdravio je odluke Narodne skupštine. Ni najstariji hroničari društvenih zbivanja u Republici Srpskoj nisu mogli da se sjete kada su posljednji put iz Vašingtona stigle pohvalne riječi na račun bilo koga u Banjaluci.
Bio je 29. oktobar. Na veb sajtu američkog ministarstva finansija objavljeno je obavještenje da su 48 fizičkih i pravnih lica iz Republike Srpske skinuti sa takozvane crne liste. Sankcije koje su za posljedice imale oduzimanje nekih od osnovnih ljudskih prava tim ljudima skinute su i Dodiku, ali i kompletnom političkom vrhu Republike Srpske.
Oktobarski i novembarski dani koji su uslijedili ostali su obilježeni pravom pometnjom na političkoj sceni BiH. U zemlji u kojoj se svaka pojava gleda iz više uglova za odluku o skidanju sankcija svima je bila potrebna posebna prizma.
Opozicija u Banjaluci nema dilemu da je „Dodik prodao Republiku Srpsku da bi mu bile skinute sankcije“. Najglasniji su predstavnici manjih opozicionih stranaka poput Jelene Trivić ili Nebojše Vukanovića koji sve što se događa nazivaju aktom veleizdaje. Oni smatraju da je Dodik morao istrgovati nešto izuzetno vrijedno da bi se došlo do ovakvog ishoda u Vašingtonu, a najbliži su stavu da je lider SNSD-a za to založio državnu imovinu, odnosno prirodne resurse sa kojima Republika Srpska raspolaže. Vlasništvo nad imovinom je ključno političko pitanje u BiH već blizu dvije decenije. Političke snage iz Sarajeva insistiraju na stavu da imovinom (šume, vode, zemljište, objekti) mora isključivo da raspolaže država BiH, dok Banjaluka, pozivajući se na Dejton, tvrdi da je imovina isključivo u vlasništvu entiteta. Opozicija tvrdi da je zbog nekoliko pojedinaca praktično čitava Srpska prodata. Ključni dokaz za te tvrdnje im je – vrijeme. Naime, svi javni istupi u kojima se ističu gorenavedene tvrdnje završavaju sa konstrukcijom da će „vrijeme to pokazati“.
Političari u Sarajevu pokazali su, pak, veliku dozu ošamućenosti zbog ovakvog razvoja događaja. Istina, ni u prethodnim godinama tamošnje vlastodršce nije krasila neka izrazito velika sposobnost da procjenjuju ni unutrašnjopolitičke poteze, a kamoli geopolitičke, ali doza nevjerice koja je pogodila sarajevske političke elite veća je od svih dosadašnjih. Po njima, Dodik se nagodio sa Amerikancima, ali „na štetu države BiH“. Ako je taj dil na štetu države, onda je mala mogućnost da je cijena tog dogovora državna imovina. Ukidanje sankcija iskorišteno je i za unutarsarajevski obračun, pa je tamošnja opozicija (SDA) iskoristila priliku za udar na vladajuću garnituru (SDP BiH i partneri) optužujući je da „Dodiku ne mogu ništa“ i da su ga svojim navodnim lobiranjem u inostranstvu samo dodatno ojačali. Koliko su SDP i partneri nesposobni, poručuju iz SDA ovih dana, pokazaće vrijeme, a najviše naredni izbori.
„Prave stvari tek dolaze“, poruka je koja odzvanja iz vladajućih krugova u Banjaluci nakon ukidanja sankcija. Predstavnici vlasti i oni koji ih podržavaju zastupaju stav da je skidanja Dodika i ekipe sa crne liste došlo nakon intenzivne diplomatske aktivnosti političkog vrha iz Banjaluke, a najviše zahvaljujući činjenici da je do smjene vlasti došlo u – SAD. Poznato je da je Milorad Dodik bio prvi strani zvaničnik koji je organizovao svečani prijem povodom pobjede Donalda Trampa. Izbori u Americi su, naime, okončani, negdje oko devet ujutro po našem vremenu, a Dodik je već u 10 sati u Palati Republike imao više od 100 zvanica. Uslijedilo je slikanje sa MAGA kačketom i drugi performansi. Istovremeno je Željka Cvijanović u više navrata boravila u SAD, a u Banjaluku su počeli da dolaze bivši američki visokopozicionirani zvaničnici. Dodik je u međuvremenu političke odnose u BIH doveo do granice pucanja zbog čega je, uostalom, i osuđen na zabranu političkog djelovanja. Internacionalizacija njegovog slučaja, reći će nedavno Dodik, uticala je na sve što se događa. A to je, ustvrdiće, samo početak. Ključne stvari tek će doći na dnevni red. A kada? Vrijeme će pokazati.
