„Njemačke vlasti obavijestile su me da planiraju s područja Mariborske i Ljubljanske biskupije protjerati 200 000 Slovenaca, a možda i sve, i kolonizirati ih u Makedoniju. Već me Poglavnik pitao što mislim ako on odluči zamoliti njemačke vlasti da promijene sudbinu Slovenaca i da ih se prebaci, jer su katolici, u Hrvatsku među katolike i da iz Hrvatske prebace Srbe šizmatike u Makedoniju. Ja sam Poglavniku odgovorio da bi takvo rješenje za nesretne Slovence bilo bolje, jer bi u Hrvatskoj slobodno mogli ispovijedati svoju vjeru, dok bi u Makedoniji, bez crkava i bez svećenika, njihova vjera bila izložena progonima… Ratni ministar me obavještava da Nijemci namjeravaju protjerati 300 svećenika iz istih biskupija koji su do sada bili zatvoreni ili u kućnom zatvoru u spomenutim dijecezama. Između ostalog, naš ratni ministar, kao dobar katolik, predložio je da rečeni svećenici budu protjerani u Hrvatsku, a zauzvrat s hrvatskog teritorija bude protjerano 300 Srba. Njemačke vlasti su već odobrile ovaj kontraprijedlog.“
Ovo su dijelovi pisma koje je 14. lipnja 1941. nadbiskup Stepinac poslao Papi. Riječ je o gledištima Poglavnika Ante Pavelića koje Stepinac prenosi Papi. U pismu, napisanom dva mjeseca nakon proglašenja NDH, u vrijeme kada su već počinjeni zločini na raznim područjima usmjereni protiv Srba, od kojih je najveći bio u Glini i njenoj okolici, a koji su pokazali da je cilj ustaških vlasti ili istrebljenje ili etničko čišćenje Srba iz NDH, Stepinac Pavelića opisuje Papi kao „katoličkog praktikanta, kojem je namjera ‘usprkos nekim neljudskim problemima’, stvoriti ‘katoličku državu’“. Drugim riječima, Stepinac se ovim pismima razotkriva kao osoba koja je sklona prihvatiti Pavelićeve metode u svrhu ostvarenja etnički čiste katoličke države.
Treba li takva osoba biti proglašena svetom ili se i ove riječi mogu relativizirati? Na to pitanje na idućoj tribini u Privredniku tražimo odgovor predstavljajući dva nova izdanja o Stepincu u katoličkoj crkvi u NDH. Knjige „Vatikanska misija u Hrvatskoj 1941. – 1946.“ koja nam donosi dnevničke bilješke benediktinca Giuseppea Masuccija, u ratu tajnika opata Ramira Marconea, kojeg je papa Pio XII poslao kao voditelja apostolske mislije pri Episkopatu hrvatskih biskupa i „Stepinčev grijeh – Vatikan i Katolička crkva u vremenu kušnje“, bacaju novo svjetlo na neke činjenice zapisane u Vatikanskim arhivima, koje su emigrantski, ali i jugoslavenski izvori i autori do sada htjeli prešutjeti. Svaki iz svojih razloga. Masuccijeve dnevnike priredio je publicist dr. Franjo Maletić, a drugu knjigu je Maletić sam napisao.
Na predstojećoj Privrednikovoj tribini govorit će publicist Franjo Maletić i novinar i teolog Drago Pilsel. Razgovor će moderirati novinar Saša Kosanović.
Tribina u organizaciji Srpskog privrednog društva Privrednik i Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Zagreba pod nazivom „Stepinčev grijeh u vremenu kušnje“ održat će se u utorak, 29. septembra u 18 sati, u Privrednikovom domu u Zagrebu (Preradovićeva 18, prvi kat).
