04.05.2024.
Ћирилица | Latinica

Srbi u Hrvatskoj

Nestajanje Srba u zapadnoj Slavoniji

O. R. / P-portal.net

Istraživanje u sklopu projekta „Raspored naseljenosti i kretanje srpskog stanovništva u Hrvatskoj (1880 – 2011)” pokazalo je da se ukupno stanovništvo zapadne Slavonije od 1991. do 2011. godine smanjilo za 74.745 stanovnika ili za 20,48%. U istom tom periodu hrvatsko stanovništvo povećalo se za 34.283 stanovnika (2001. godine), odnosno za 11.521 stanovnika (2011. godine), dok je smanjivanje srpskog stanovništva kulminiralo 1995. godine egzodusom s ovog područja i kasnije sve do današnjih dana

Nestajanje Srba u Gorskom kotaru

O. R. / P-portal.net

Istraživanje u sklopu projekta „Raspored naseljenosti i kretanje srpskog stanovništva u Hrvatskoj (1880 – 2011)” pokazalo je ravnomjeran depopulacijski trend razvoja stanovništva u regiji Gorskog kotara, s tim da je on znatno izraženiji kod srpskog stanovništva u određenim kriznim razdobljima: u vrijeme Drugog svjetskog rata, 1971. godine, odnosno u vrijeme Hrvatskog proljeća, te nakon 1991. godine kada je srpski demografski korpus izgubio više od polovine svojeg stanovništva.

Nestajanje Srba u Dalmatinskom zaleđu

O. R. / P-portal.net

Istraživanje u sklopu projekta „Raspored naseljenosti i kretanje srpskog stanovništva u Hrvatskoj (1880 – 2011)” pokazalo je da su sve do 1991. godine dvije najbrojnije etničke skupine – Hrvati i Srbi – na prostoru Dalmatinskog zaleđa živjele u zadovoljavajućem suživotu. Prema popisu iz 2011. godine, ukupno stanovništvo smanjilo se za 78.401 stanovnika, od čega je srpskog stanovništva 60.218 ili 82,10% manje u odnosu na 1991.

Nestajanje Srba na Baniji

O. R. / P-portal.net

Istraživanje u sklopu projekta „Raspored naseljenosti i kretanje srpskog stanovništva u Hrvatskoj (1880 – 2011)” pokazalo je da je sve do 1991. godine udio hrvatskog i srpskog stanovništva u ukupnom stanovništvu Banije bio relativno uravnotežen. Taj odnos je 1991. godine bio 48,82% naspram 41,24% u korist hrvatskog etnikuma, da bi 2011. godine taj odnos iznosio 80,18% naspram 14,28% opet u korist hrvatskog etnikuma

Nestajanje Srba na Kordunu

O. R. / P-portal.net

Istraživanje u sklopu projekta „Raspored naseljenosti i kretanje srpskog stanovništva u Hrvatskoj (1880 – 2011)” pokazalo je da je prema prva četiri popisa stanovništva (od 1880. do 1910), srpsko stanovništvo bilo većinsko na području Korduna. Značajna zastupljenost ostala je i u kasnijem periodu sve do početka Drugog svjetskog rata. Ratna stradanja i gubici do kojih je došlo unutar srpskog demografskog korpusa, bili su takvih razmjera da se on poslije toga nikada nije mogao oporaviti

srbi u lici

Nestajanje Srba u Lici

O. R. / P-portal.net

Istraživanje u sklopu projekta „Raspored naseljenosti i kretanje srpskog stanovništva u Hrvatskoj (1880 – 2011)” pokazalo je da se ukupno stanovništvo Like kontinuirano smanjivalo i gotovo se prepolovilo u tom razdoblju. Prema popisu iz 2011, broj srpskog stanovništva u odnosu na stanje iz 1991. godine smanjio se za 32.558 stanovnika (78,33%)

broj Srba u Hrvatskoj

Nestajanje Srba u Hrvatskoj

Nikola Lunić

U razdoblju od 1880. do 2011. godine u granicama današnje Republike Hrvatske Hrvati su izrazito većinsko stanovništvo, dok su Srbi sa značajnim udjelom neprestano druga …

Kada je navijanje hajka, najbolje je biti indiferentan

Maša Samardžija

Za velike navijače, ali i za one koji su veliki samo kada su velika natjecanja u pitanju, navijanje za određenu reprezentaciju ili klub obično znači snažan osjećaj pripadnosti nekoj skupini. Mladi Srbi u Hrvatskoj nemaju baš takav osjećaj kada je u pitanju “njihova” reprezentacija

Prijateljske stranice

Autograf Banija Online Zadužbina Studenica Mitropolija zagrebačko-ljubljanska Novosti Prosvjeta RTS Dijaspora Srbi.hr Fondacija Divac


p-portal logo

© 2019 - 2021 Sva prava pridržana. P-portal pokreće Srpsko privredno društvo "Privrednik"

Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije, kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije ni Ministarstva kulture i medija. Europska unija i Europska komisija, kao ni Agencija za elektroničke medije ni Ministarstvo kulture i medija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.