fbpx

Nestajanje Srba na Baniji

Nestajanje Srba na Baniji

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email
Share on facebook
Share on twitter
Share on telegram
Share on whatsapp
Istraživanje u sklopu projekta „Raspored naseljenosti i kretanje srpskog stanovništva u Hrvatskoj (1880 – 2011)” pokazalo je da je sve do 1991. godine udio hrvatskog i srpskog stanovništva u ukupnom stanovništvu Banije bio relativno uravnotežen. Taj odnos je 1991. godine bio 48,82% naspram 41,24% u korist hrvatskog etnikuma, da bi 2011. godine taj odnos iznosio 80,18% naspram 14,28% opet u korist hrvatskog etnikuma

Demografski trendovi kretanja ukupnog stanovništva Hrvatske, posebno srpskog stanovništva, poražavajući su kada se analiziraju na nivou regija koje su tradicionalno u značajnom broju naseljavali Srbi – pokazalo je istraživanje u sklopu projekta „Raspored naseljenosti i kretanje srpskog stanovništva u Hrvatskoj (1880 – 2011)”.

Regije koje su uzete u razmatranje u sklopu istraživanja su geografsko-historijske cjeline koje obuhvaćaju općine prema teritorijalnoj podjeli koja je vrijedila na dan popisa stanovništva 31. 3. 1991. godine. Tada je u Hrvatskoj bilo 6.694 naselja i 102 općine. Dakle, za demografsku analizu kretanja stanovništva pojedine regije uzete su općine s naseljima koje su tradicionalno pripadale pojedinoj regiji. Također, kretanje ukupnog stanovništva, kretanje Hrvata i Srba pojedine regije analizirano je kroz sljedeće popisne godine: 1880, 1890, 1900, 1910, 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2001. i 2011. godinu. Za 1921. i 1931. godinu nema dostupnih podataka na razini naselja. Premda su posredni podaci o vjeri i jeziku dostupni na razini općine ili kotara, oni nisu obrađeni i kao takvi nisu mogli biti korišteni u ovu svrhu. Međutim, ova činjenica suštinski ne remeti postavljene ciljeve istraživanja.

U okviru analize, kada je u pitanju regija Banije, uvrštene su sljedeće općine s pripadajućim naseljima prema teritorijalnoj podjeli iz 1991. godine koje tradicionalno pripadaju ovoj regiji: Glina, Kostajnica, Sisak, Petrinja i Dvor.

Kretanje ukupnog stanovništva, Hrvata i Srba na Baniji (1880 – 2011)

Podaci u navedenoj tablici pokazuju prilično uravnoteženi nacionalni sastav stanovništva ove regije, u kojoj su dvije narodnosne skupine – hrvatska i srpska – postotno gotovo podjednako zastupljene sve do 1991. godine. Postotak udjela hrvatskog stanovništva kreće se od najnižeg 48,11% 1900. godine do najvišeg 52,59% 1961. godine, a kod srpskog stanovništva od najnižeg 36,66% 1981. godine, do najvišeg 50,01% 1910. godine.

Isti ili sličan trend prisutan je i u kretanju ukupnog stanovništva, koje se usporeno povećava od popisa do popisa sve do 1991. godine s relativno naglim padom za oko 17% u popisu 1948. godine, vjerojatno kao posljedica ljudskih gubitaka tokom Drugog svjetskog rata.

Ukupno hrvatsko stanovništvo se postupno, kontinuirano i usporeno povećavalo sve do posljednjeg popisa 2011. godine s odstupanjima u popisu 1948. godine kada stopa rasta pada za 4% (vjerojatno kao posljedica ljudskih gubitaka u Drugom svjetskom ratu) i u popisu 1981. godine kada stopa rasta pada za 16%.

Kod ukupnog srpskog stanovništva trend porasta je isto prisutan, s tim da je taj rast znatno veći od rasta hrvatskog stanovništva u prva četiri cenzusa (za ukupno 16%). Također, kao i kod Hrvata 1948. godine rast srpskog stanovništva opada, ali za više od sedam puta, nego kod hrvatskog stanovništva, što je vjerojatno posljedica većih ljudskih gubitaka u Drugom svjetskom ratu. Događa se i nešto jače opadanje rasta 1981. godine i to za 19% (za 3% više nego kod hrvatskog stanovništva).

Kretanje stanovništva po narodnosnoj pripadnosti i popisima na Baniji (1880 – 2011)

Verižni indeksi, koji iskazuju broj stanovništva u svakom popisu prema prethodnom popisnom cenzusu, uglavnom potvrđuju prethodno iznijete trendove u kretanju stanovništva, kao i godine kada dolazi do odstupanja od navedenih trendova (1948. i 1981. godina).

Najduže popisno razdoblje u okviru jednog državno-pravnog poretka je ono nakon Drugog svjetskog rata u okviru socijalističke Jugoslavije, koje je trajalo preko 40 godina. Za razliku od prethodnog dugoročnog pogleda na razvoj stanovništva, ovaj bi se mogao svrstati u srednjoročne, koji počinje 1948., a završava 1991. godine.

Kretanje broj Hrvata i Srba na Baniji (1948 – 1991)

U odnosu na baznu 1948. godinu hrvatsko se stanovništvo veoma usporeno povećavalo u rasponu od 13,78% (1971) do 0,37% (1981) ili za cijelo ovo razdoblje u prosjeku za 6,95%. I kod srpskog stanovništva je prisutan isti trend, ali samo do 1971. godine, kada se ono povećalo u prosjeku za 6,57%, dok nakon toga sve do 1991. godine ono se kontinuirano smanjuje za 10,74% (1981) odnosno 1,24% (1991).

Udio Hrvata, Srba i „ostalih“ na Baniji (1880 – 2011)

Posljednja dva cenzusa (2001. i 2011. godine) pokazuju populacijske fluktuacije kakve nisu zabilježene tokom analiziranog 131-godišnjeg perioda i općenito, šire gledano, na ovim našim prostorima, a rekli bismo i veoma rijetko i u evropskim i svjetskim razmjerima.

Prema pokazateljima u prethodnoj tablici, tokom cijelog analiziranog perioda od 131 godinu,  u regiji Banije nastale su sljedeće populacijske fluktuacije odnosno promjene. U odnosu na startno stanje u prvom cenzusu 1880. godine hrvatsko se stanovništvo 2011. godine povećalo za nešto manje od 1/3 odnosno za egzaktnih 28,29%. Prosjek rasta za cijelo to razdoblje iznosio je 22,25%. Dok se srpsko stanovništvo smanjilo za oko 3/4 odnosno za egzaktnih 74,71%. Ove su se promjene odrazile i na broj ukupnog stanovništva koje se smanjilo za oko 1/6 odnosno za egzaktnih 16,33%.

Populacijske fluktuacije drastično su promijenile odnos, odnosno udio, dva etnikuma u ukupnom stanovništvu. Taj odnos je 1991. godine bio 48,82% naspram 41,24% u korist hrvatskog etnikuma, da bi 2011. godine taj odnos iznosio 80,18% naspram 14,28% opet u korist hrvatskog etnikuma

Izraženo u apsolutnim brojevima, hrvatsko  stanovništvo 1880. godine je brojilo 68.885, a 2011. godine 88.374 stanovnika, ili više za 19.489 stanovnika, dok je srpsko stanovništvo 1880. brojilo 62.239, a 2011. godine 15.740 stanovnika, ili manje za 46.499 stanovnika. Ove fluktuacije su promijenile do 1991. godine relativno uravnoteženi udio hrvatskog i srpskog stanovništva u ukupnom stanovništvu ove regije. Tako je na primjer 1880. godine taj odnos bio na razini 52% naspram 47%, u korist hrvatskog naroda, da bi se 2011. godine taj odnos drastično izmijenio na 80,18% naspram 14,28% opet u korist hrvatskog etnikuma. Tek usporedbe sa 1991. godinom kao baznom, pokazuju mnogo realniju sliku ovih populacijskih fluktuacija, zapravo njihovih pravih razmjera i njihove povijesne značajnosti. U odnosu na stanje neposredno prije izbijanja rata u Hrvatskoj 1991. godine, hrvatsko se stanovništvo 2011. godine povećalo za nešto više od 1/20, odnosno za egzaktnih 5,03%, dok se srpsko stanovništvo drastično smanjilo za nešto manje od 4/5, odnosno za egzaktnih 77,85%. Ove su se promjene odrazile i na broj ukupnog stanovništva, koje se smanjlo za nešto više od 1/3, odnosno za 36,05%. Izraženo u apsolutnim brojevima, hrvatsko stanovništvo 1991. godine brojilo je 84.142, a 2011. godine 88.374 stanovnika ili više za 4.242 stanovnika, dok je srpsko stanovništvo 1991. godine brojilo 71.087, a 2011. godine 15.740 ili manje za 55.347 stanovnika. Iz svih navedenih podataka mogu se iščitavati i neke druge populacijske fluktuacije i njihove razmjere, prije svega doseljavanje hrvatskog stanovništva i odlazak, zapravo egzodus srpskog stanovništva. Ove fluktuacije drastično su promijenile odnos, odnosno udio, dva etnikuma u ukupnom stanovništvu. Taj odnos je 1991. godine bio 48,82% naspram 41,24% u korist hrvatskog etnikuma, da bi 2011. godine taj odnos iznosio 80,18% naspram 14,28% opet u korist hrvatskog etnikuma. Ovakve populacijske fluktuacije nisu normalne i uobičajene.

 

U istraživačkom projektu Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Zagreba „Raspored naseljenosti i kretanje srpskog stanovništva u Hrvatskoj (1880–2011)”  sudjelovali su: dr. sc. Svetozar Livada (voditelj), Vladimir Cvjetićanin, prof. i Nikola Lunić, prof. sa suradnicima

Ako imate prijedlog teme za nas, javite se na portal@privrednik.net

Pratite P-portal i na društvenim mrežama: