U novoj epizodi podcasta Preradovićevom ulicom, gošća je bila Ivana Urem Marohnić, osnivačica i direktorica Korice – prve zanatske pekarnice u Zagrebu, koja je upravo u Preradovićevoj ulici započela svoju priču. U razgovoru s novinarkom Mirelom Pejaković Levstek govorila je o tome kako je od karijere u korporativnom sektoru, s „dobrim poslom i plaćom“, u potrazi za autentičnim, održivim biznisom koji ima smisla, došla do onog što će joj postati životni poziv – kruh izrađen na tradicionalan način.

„Kruh je divan proizvod – ne moraš biti vrhunski poznavalac fine hrane da bi prepoznao razliku. Kad primiš komad kruha u ruku i zagrizeš, odmah znaš da je dobar.“
Inspiraciju je pronašla u artisan pokretu koji je već bio u zamahu u Americi i Zapadnoj Europi, posebno nakon financijske krize 2009. godine, kada su mnogi ljudi počeli napuštati velike sisteme i vraćati se manjim, zanatskim poslovima.

„Tada sam primijetila da vani postoji vrlo jak artisan pokret – ručna izrada stvari onako kako zaista trebaju biti izrađene, bez masovne proizvodnje. Shvatila sam da i kod nas postoji ogroman prostor za nešto takvo.“

Pokretanje pekarnice za Ivanu nije bio samo poslovni pothvat, već i društveni komentar – odgovor na sveprisutnu masovnu proizvodnju, aditive i manjak kvalitete.
Korica je od početka nudila kruh bez aditiva, s dugom fermentacijom i minimalnom količinom kvasca. Proces izrade traje najmanje 24 sata, a osnovni sastojci su jednostavni: brašno, voda, sol i malo kvasca. Tijesto odstoji u hladnim komorama preko noći kako bi razvilo punu aromu i teksturu.

„Naše bake bi uzele komad tijesta od prethodnog dana, zamijesile novo i sutra pekle – i cijelo vrijeme bi taj stari komad tijesta bio prisutan, prenosio aromu, strukturu, okus i izgled.“
Takav pristup iziskuje dosljednost, pažnju i ogromnu predanost. Ivana priznaje da nije lako održavati kvalitetu na visokoj razini, posebno bez aditiva koji olakšavaju standardizaciju procesa.

„Kad je kruh dobro napravljen, kad u njemu nema aditiva i kada se poštuje cijeli proizvodni proces, onda on nije nezdrav. On je poput svake druge namirnice – treba ga konzumirati umjereno i pametno, ali nije štetan po zdravlje. Ono što je zapravo nezdravo jesu svi ti aditivi i manjak kvalitete, na što smo često prisiljeni jer je takva hrana jednostavno svugdje dostupna“, ističe gošća podcasta „Preradovićevom ulicom“.

Smatra da se svijest potrošača u Hrvatskoj značajno promijenila u posljednjih desetak godina – ljudi sve više cijene autentičnost, porijeklo hrane i kvalitetu izrade. I spremni su, kaže, uložiti u „mali luksuz“, poput dobrog kruha, kada već druge stvari, poput vikendica ili stanova, postaju sve nedostižnije.

„Želim da ljudima ponovno predstavimo pravi kruh – onakav kakav bi trebao biti. Htjela sam ispričati autentičnu priču o proizvodu prema kojem se odnosimo s poštovanjem. I vjerujem da ljudi to osjećaju – zato nam se vraćaju.“, zaključuje naša sugovornica.

Podcast Preradovićevom ulicom možete slušati na Radio Privredniku (OVDJE), kao i na platformi SoundCloud i na našem YouTube kanalu u nastavku.

Prvu sezonu podcasta poslušajte OVDJE.

Podcast je realiziran uz financijsku podršku Grada Zagreba.