[PODCAST Ko to tamo priča] Gojko Tešić: Medaković je ispisao blistave stranice o Zagrebu

Piše: P-portal.net

U novoj, četvrtoj sezoni podcasta „Ko to tamo priča“ u ulozi voditelja i domaćina bit će Đorđe Matić, pisac, esejist, kritičar i novinar, koji će goste voditi kroz razgovore o kulturi, društvu i identitetu.

U novoj epizodi podcasta „Ko to tamo priča?“ gostovao je Gojko Tešić, jedan od najvažnijih antologičara srpske i južnoslavenske književnosti u posljednjih pedeset godina, specijalist međuratne avangarde (1918.–1941.), dugogodišnji profesor književnosti i strastveni istraživač časopisa. Tešić je s vremenom postao i svojevrsni „stalni gost“ Zagreba, grada kojem duguje najveći dio svojih književno-povijesnih otkrića. Šira javnost pamti ga i po antologiji zabranjene i prešućene književnosti Utuljena baština.

Povod razgovoru njegova je nova knjiga „Zagrebačka književna avangarda“, ali tema razgovora, koji je vodio Đorđe Matić, bila je mnogo šira: kako smo zajedničku baštinu pretvorili u minsko polje podjela, zaborava i svjesnog brisanja.

Tešić podsjeća da je Zagreb u vrijeme Prvog svjetskog rata bio izuzetno važan centar srpske književnosti. Srpski avangardisti objavljivali su u zagrebačkim časopisima, a neki su se, poput Miloša Crnjanskog, prvo pojavili u Zagrebu pa tek potom u Beogradu.

Posebno naglašava koliko je važno sagledavati srpsku i hrvatsku književnost u isprepletenom, zajedničkom kontekstu – „ono što je naše može biti i vaše, i obratno“.

Povodom suvremenih javnih polemika oko lika i djela Dejana Medakovića, Tešić upozorava da mu se danas često prilazi preko jedne biografske ili ideološke etikete, bez stvarnog čitanja njegovih tekstova. „Nečitanje je postalo neka vrsta usuda, prokletstva koje dovodi do opskurnih osuda i presuda“, ističe Tešić.

U tom okviru podsjeća i na Medakovićev zagrebački trag, koji se često potpuno previđa: rođenje na Zrinjevcu, pripadnost važnoj intelektualnoj porodici Medakovića te činjenicu da je upravo Zagreb duboko upisan u njegovo djelo. „Taj isti Medaković ispisao je blistave stranice o Zagrebu, hrvatskoj umjetnosti, hrvatskim intelektualcima“, kaže Tešić, inzistirajući da se Medakovića – kao i druge ključne autore – mora čitati integralno, sa svim njihovim proturječjima, a ne selektivno, prema dnevnoj potrebi.

Cijelu epizodu podcasta možete poslušati na platformi SoundCloud, kao i na našem YouTube kanalu u nastavku.


Ako imate prijedlog teme za nas, javite se na portal@privrednik.net

Pratite P-portal i na društvenim mrežama: