Kandidati za začelje

Piše: P-portal.net

Datum ulaska Hrvatske u Evropsku uniju sve je bliži, pa smo iz dana u dan bombardirani statističkim podacima koji govore s koliko potkovanim konjem ulazimo u međudržavnu ekonomsku utrku. Istraživanja …

Datum ulaska Hrvatske u Evropsku uniju sve je bliži, pa smo iz dana u dan bombardirani statističkim podacima koji govore s koliko potkovanim konjem ulazimo u međudržavnu ekonomsku utrku.

Istraživanja Eurostata provedena 2011. pokazuju da je standard građana Hrvatske te godine bio oko 40 posto niži od prosjeka Evropske unije.

Ovaj podatak treba promatrati u kontekstu činjenice da smo bogatiji jedino od Bugarske, Rumunjske i Latvije, pa ulazimo u statusu svojevrsnog institucionaliziranog autsajdera – nešto poput novog nogometnog prvoligaša koji je ujedno i glavni kandidat za začelje tablice. Kada već mediji u uobraženim najrazvijenijim zemljama nazivaju Portugal, Irsku, Grčku i Španjolsku ponižavajućim akronimom P.I.G.S. (svinje, u prostodušnom prijevodu), onda možemo tek strahovati kakav tretman možemo očekivati iz evropskih središta moći.

Navedene četiri države, koje su unatrag pet godina krize postale simbol ekonomskog nazadovanja, i dalje međutim imaju viši standard nego mi. U Španjolskoj bruto društveni proizvod po paritetu kupovne moći iznosi 98 dok je u nas tek 61. U Grčkoj ova brojka iznosi 79, u Irskoj 129, a u susjednima Sloveniji 84 i Mađarskoj 66. Standard u Hrvatskoj samo je u prošloj godini pao za pet posto, a ove godine se očekuje nastavak pada.

Hrvatska također ima jednu od najnižih stopa zaposlenosti u Europi: radi svega 54 posto radno sposobne populacije od 15. do 64. godine. Promatrano izvan EU, nižu stopu zaposlenosti od Hrvatske imaju još samo Turska i Makedonija. Neznatna utjeha može biti činjenica da je u Španjolskoj pet milijuna ili 26 posto nezaposlenih, a u nas ih je “tek” 372.000 ili 22 posto.

Struktura same potrošnje pruža dodatni razlog za zabrinutost – iz nje je vidljivo da su evropska kućanstva za hranu i bezalkoholna pića 2011. trošila u prosjeku 12,9 posto raspoloživog prihoda, dok je našima za tu stavku odlazilo čak 31,7 posto ili dva i pol puta više. Za stanovanje i energente, unatoč visokim poskupljenjima u zadnje vrijeme, plaćali smo 15,7 posto za razliku od prosjeka EU koji iznosi 23,6 posto. Međutim, u ovoj stavci možemo očekivati daljnje pogoršanje nakon ulaska u Uniju zbog famoznog nametanja usklađivanja troškova energenata s tržišnim uvjetima, potpuno neprimjerenog aktualnom socijalnom stanju u Hrvatskoj.

Po domaćem istraživanju GfK-a za prošlu, 2012. godinu, kada se stanje još pogoršalo, najveći udio od 33 posto troškova kućanstava otpao je na hranu i piće, a na stanovanje i režije 21 posto, što znači da 54 posto prihoda odlazi na zadovoljenje osnovnih egzistencijalnih potreba. Isti neslavni udio u 2011. iznosio je 48 posto. Trideset i dva posto kućanstava je smanjilo kupovinu trajnih dobara, a slaba je potrošnja na proizvode izvan kategorije osnovnih potreba – 21 posto kućanstava manje troši na kulturu i sportske aktivnosti, 21 posto kućanstava je smanjilo stavku “medicinske usluge”, a svakako je obeshrabrujuće da ih 25 posto manje izdvaja na obrazovanje.

Prosječno domaće kućanstvo mjesečno raspolaže prihodom od 6.300 kuna, dok za osnovne troškove treba čak 8.955 kuna. Ovakvo stanje vlada u velikom broju od 76 posto kućanstava, pokazuje istraživanje GfK-a. Četveročlana obitelj mjesečno ostvari 7.830 kuna prihoda, dok joj je za životne troškove potrebno 11.130 kuna ili 3.300 kuna više od prihoda. K tome, prihodi su u 2012. u odnosu na prethodnu godinu pali za pet postotaka. Samo 7 posto kućanstava ostvaruje veće prihode od potrebnih, a 13 posto kućanstava ima dovoljne prihode za podmirenje osnovnih životnih troškova i potreba. Prosječno kućanstvo je 2007., posljednje ekonomski pozitivne godine, raspolagalo s 74.000 kuna što je do danas ipak naraslo za 900 kuna. U 2011. godini, iznos potrebnih prihoda kućanstva je iznosio 8.824 kuna, 2012. godine 8.955 kuna, ali stvarni prihodi su smanjeni za 5 posto, sa 6.610 na 6.300 kuna.

Za 58 posto građana Hrvatske (58%) financijsko stanje je bilo lošije u odnosu na godinu dana ranije, kod svakog trećeg građanina financijska situacija je nepromijenjena, dok je kod 4% populacije situacija nešto bolja u odnosu na lani. Narastao je broj onih čije se financijsko stanje pogoršalo, od 47% onih čija je situacija bila lošija u odnosu na godinu prije (2011. prema 2010.), sada ih je 58% koji žive lošije u odnosu na 2011. U odnosu na 2011., bio je jednak broj domaćinstava koja s raspoloživim prihodima vrlo teško guraju do kraja mjeseca –  46%.

Broj građana koji postižu uštede također se smanjio u odnosu na prethodnu godinu promatranja (2011.- 29%), pa ih sada oko 24% uštedi ponešto novaca na kraju mjeseca. Shodno tome, povećan je udio onih koji uspijevaju spojiti kraj s krajem jedino uz pomoć preostalih zaliha ušteđevine (2011. ih je bilo 12 posto, a prošle godine 16 posto), dok ih se 12 posto zadužuje u iste svrhe.

Prognoze za ostvarenje pristojnog životnog standarda su pesimističke: smatra se da će trebati desetak godina do povratka standarda iz 2007. godine, prije početka krize, a tada se smatralo da bi nam do prosječnog standarda trebalo tridesetak godina. No kriza je promijenila i ovakve projekcije pa novih niti nema.

Dok stanovništvo razvijenih zemalja štedi na onome što nama predstavlja daleke snove – na putovanjima i čestim kupnjama automobila jer je standard padao tek oko jedan posto godišnje – naši ljudi štede na odjeći, obući, opremanju stanova, ionako rijetkim, kratkim ljetovanjima i kulturnim potrebama.

Kad usporedimo ostvarene i potrebne prihode za domaća kućanstva koja ne raspolažu s dovoljno sredstava, njihova potrebna primanja trebala bi biti 73 posto viša od postojećih. Zato je raspoloženje građana takvo da tonu u daljnji pesimizam: u odnosu na 2011., jednak je broj građana (12%) koji su u 2012. očekivali da će im se financijska situacija barem malo poboljšati u narednoj godini. Narastao je broj onih koji predviđaju lošije financijsko stanje svog kućanstva u ovoj godini (42% u odnosu na prošlogodišnjih 34%). Značajno je, u odnosu na prethodnu godinu, porastao broj onih koji očekuje znatni porast nezaposlenosti – 2011. ih je bilo 28%  a 2012. – 41%.


Ako imate prijedlog teme za nas, javite se na portal@privrednik.net

Pratite P-portal i na društvenim mrežama: