Antimanjinski pokret

Piše: Dušan Cvetanović

Parlamentarni izbori koji će se održati u nedjelju, 5. srpnja imat će brojne implikacije na političku scenu u Hrvatskoj. Brojne političke stranke koje su u prošlom mandatu igrale presudnu ulogu …

Parlamentarni izbori koji će se održati u nedjelju, 5. srpnja imat će brojne implikacije na političku scenu u Hrvatskoj. Brojne političke stranke koje su u prošlom mandatu igrale presudnu ulogu u kreiranju državnih politika izgubit će snagu i igrati sporednu ulogu u sljedećem četverogodišnjem mandatu, a za neke se očekuje da i potpuno nestanu s političke scene. Najbolje izglede za takav radikalan pad političkog utjecaja ima Hrvatska narodna stranka: od partnera HDZ-a u vladajućoj koaliciji mogla bi postati toliko minorna da potpuno nestane iz parlamentarnog života Republike Hrvatske.

Nestanak HNS-a te moguće radikalno smanjenje broja saborskih zastupnika, moći i utjecaja Mosta nezavisnih lista, moglo bi dovesti do situacije u kojoj nitko neće moći sastaviti vladu bez sudjelovanja novonastale opcije krajnje desnice, Škorinog Domovinskog pokreta. Škorin pokret, iako pokrenut početkom ove godine, zasigurno postaje treća politička snaga u Hrvatskoj i svojevrsni kingmejker koji će određivati brojne stvari, od kadrovskih rješenja do političkog smjera nove vlade. Nakon odličnog rezultata na predsjedničkim izborima, na kojima je uspio iza sebe konsolidirati čitavu radikalnu desnicu, Škoro se odlučio na formiranje političke stranke u kojoj je okupio brojne desničare koji su godinama živjeli na potpunoj političkoj margini. Uz pomoć milijuna kuna kapitala ubrizganih u političku kampanju, Škoro im je vratio život i pomoću njih formirao političku snagu koja u Hrvatski sabor može poslati i do 20 zastupnika. Takav razvoj događaja i gubitak nadzora HDZ-a nad radikalnim dijelom svoga biračkog tijela zasigurno će imati brojne posljedice po hrvatsko društvo. Umjesto klijentelističkog i potpuno kompromitiranog, ali liberalnog HNS-a, poziciju u budućoj vladi sasvim izgledno bi mogao dobiti možda najdesniji politički pokret u posljednjih 20 godina.

Brojne teze hrvatske desnice, koje donedavno nisu imale pravo javnosti, barem ne u mejnstrimu, sada izbijaju na površinu osokoljene i podržane političkom snagom Škorinog desničarskog pokreta. Prekopavanje Jasenovca i redefiniranje položaja nacionalnih manjina samo su neke od tema koje će doći na dnevni red ukoliko Miroslav Škoro bude sjedio u novoj vladi. Ona o prekopavanju Jasenovca lansirana je u njegovoj kampanji za predsjednika Republike, nakon koje je dobio frenetičnu podršku desnog biračkog tijela i više od 400.000 glasova hrvatskih građana. Liste za parlamentarne izbore napunio je pojedincima poznatima po svojim antimanjinskim stavovima, a politički kredo Domovinskog pokreta u vezi manjina možda najbolje opisuju stavovi Karoline Vidović Krišto. Ova novinarka i urednica HRT-a poznata je po svojim radikalno desnim stavovima, a kao predstavnica Domovinskog pokreta na nedavnoj tribini Hrvatskog novinarskog društva jasno je i glasno iznijela svoje poglede na status nacionalnih manjina u Hrvatskoj. Za nju, stvari su vrlo jasne: bez uvijanja i izmotavanja, na što smo navikli kod Škore, istaknula je da u nacionalnoj državi ne mogu postojati nacionalne manjine i da su svi pripadnici manjina u Hrvatskoj po nacionalnosti zapravo – Hrvati. Iz takvog stava može se iščitati i najvjerojatniji smjer državne politike prema nacionalnim manjinama ukoliko politički utjecaj nakon postizbornih kombinacija dođe u ruke Domovinskog pokreta. Ako nacionalne manjine ne mogu postojati, onda ne trebaju imati ni svoje institucije ni financiranje svojih kulturnih programa.

Napadi na zakonske odredbe i proračunske stavke osigurane za nacionalne manjine očekivana su posljedica uspona Škorinog Domovinskog pokreta. Njegovi puleni olakšavaju si posao pa napade na manjinska prava maskiraju kritikama manjinskih političkih predstavnika koji, kao i brojni drugi političari, imaju slabih točaka. Plenković će, pod pretpostavkom da bude mandatar nove vlade, zasigurno biti suočen sa zahtjevima s kojima će se, kao umjereni demokršćanin, teško moći pomiriti. Europska unija, u kojoj pronalazi potvrdu svih svojih političkih poteza, teško da će imati razumijevanja za politički smjer hrvatske vlade koji bi osporavao i ograničavao djelovanje nacionalnih manjina u Hrvatskoj. Ali nova vlada morat će se sastaviti i ukoliko HDZ bude morao odustati od postojeće razine manjinskih prava kako bi zaštitio svoje interese, on će to i učiniti. Plenkovićeva briga za manjinska prava ima svoje granice, a ostanak na vlasti ultimativni je cilj HDZ-a bez kojeg ta stranka ne može zamisliti svoj opstanak.

Zbog toga Domovinski pokret ima realnu šansu unazaditi postojeću razinu prava nacionalnih manjina u Hrvatskoj, koje radikalne desne struje vide kao ključan problem zemlje. Koliko je ta teza promašena, ne treba posebno objašnjavati. No fiksacija desnice na nacionalne manjine u uvjetima dobivanja političke moći postat će ozbiljan problem za hrvatsko društvo. Politički pragmatizam vodeće stranke mogao bi definirati položaj nacionalnih manjina u Hrvatskoj u sljedeće četiri godine, a hrvatskom društvu donijeti nove sukobe i potpuni nestanak fokusa s tema ekonomije i razvoja koje mu nasušno trebaju.


Ako imate prijedlog teme za nas, javite se na portal@privrednik.net

Pratite P-portal i na društvenim mrežama: