Na konferenciji za medije održanoj 15. prosinca u Zagrebu Srpsko privredno društvo Privrednik predstavilo je rezultate projekta „Razotkrivanjem dezinformacija protiv međunacionalne netrpeljivosti i mržnje“, u okviru kojeg je pokrenut specijalizirani portal za provjeru činjenica – P-fakti. Projekt se provodi u partnerstvu s Pučkim otvorenim učilištem Ogulin, a financiran je kroz natječaj „Uspostava provjere medijskih činjenica“ Agencije za elektroničke medije, sredstvima Mehanizma za oporavak i otpornost, u ukupnom iznosu od 173.359,49 eura. Projekt je dio mreže 21 hrvatskog fact-checkera koji djeluju na platformi „Točno tako“, uspostavljenoj s ciljem jačanja provjere točnosti informacija u medijskom prostoru.

Predsjednik Privrednika i voditelj projekta Nikola Lunić istaknuo je da je ulazak u fact-checking projekt logičan nastavak dugogodišnjeg rada ove organizacije s mladima, posebno pripadnicima srpske zajednice, koji se nerijetko nalaze u dodatno ranjivom položaju.

„Nepoznanice i predrasude prema Srbima u hrvatskom društvu i dalje su velike, a dezinformacije koje se šire, posebno na društvenim mrežama, često dodatno produbljuju nepovjerenje i netrpeljivost. Željeli smo popuniti praznine u znanju o kulturi, povijesti i identitetu Srba, ali i ukazati na mehanizme kojima se netočne i manipulativne informacije proizvode i šire“, rekao je Lunić.

Podsjetio je da je Privrednik prvenstveno poznat po stipendiranju učenika i studenata – ove godine dodijeljeno je 135 stipendija – ali i po medijskoj djelatnosti koja uključuje P-portal, podlistak „Privrednik“ u Novostima te Radio Privrednik. U okviru ovog projekta formiran je specijaliziran novinarski tim, otvorena je poddomena P-fakti, objavljena su 24 činjenično provjerena teksta i producirano 17 podcasta, a provedene su i edukativne radionice za novinare i učenike. Projekt se tematski fokusirao na društvenu percepciju manjina te političke i medijske narative o srpskoj zajednici, s posebnim naglaskom na provjeru informacija koje mogu poticati netrpeljivost ili širiti pogrešne predodžbe o suživotu u hrvatskom društvu.

Urednica portala P-fakti Olivera Radović naglasila je da mediji danas više nisu jedini kanali informiranja, dok dezinformacije s društvenih mreža često imaju daleko veći doseg od provjerenih informacija.

„Vrijeme profesionalnog novinarstva i novinarske etike nije prošlo, ali je činjenica da su društvene mreže, influenseri i brojni drugi internetski izvori preuzeli velik dio prostora u formiranju javnog mišljenja. Baveći se temama koje se tiču srpske nacionalne manjine, uočili smo koliko se netočne informacije lako umnožavaju i koliko mogu biti štetne“, rekla je Radović.

Dodala je da je redakcija u projekt krenula od vlastite edukacije kako bi mogla odgovorno i argumentirano djelovati u javnom prostoru. U sklopu projekta educirano je pet novinara koji rade u posebnoj fact-checking jedinici, a poseban naglasak stavljen je na korištenje pouzdanih izvora, provjeru podataka i primjenu dostupnih digitalnih i softverskih alata. U sklopu projekta provjeravane su tvrdnje iznesene u javnom prostoru od javnog interesa, dok se vrijednosni sudovi i osobna mišljenja nisu podvrgavali fact-checkingu. Značajan dio projekta činila je i edukacija mladih, među kojima su bili i učenici SPOG gimnazije, ali i Privrednikovi stipendisti, s ciljem jačanja kritičkog čitanja i razumijevanja digitalnog okruženja u kojem odrastaju.

„Željeli smo dati svoj doprinos u jačanju svijesti javnosti o potrebi provjere činjenica u poplavi medijskih objava koje mogu činiti loše i zajednici i pojedincu. Nastojali smo vršiti svojevrsnu javnu edukativnu kampanju o potrebi provjere izvora informacija i činjenica putem podcasta Samo fakti, koji su emitirani na našem Radio Privredniku, na internet platformama i koji su objavljeni trajno i na poddomeni P-fakti“, dodala je Radović.

Jedan od članova redakcije, Dušan Cvetanović, govoreći o konkretnom radu na provjeri činjenica, istaknuo je da proces nije uvijek jednostavan ni brz.

„Neke tvrdnje moguće je provjeriti za nekoliko minuta, dok je za druge bio potreban ozbiljan terenski rad – odlazak u arhive, biblioteke i konzultiranje stručne literature“, rekao je Cvetanović.

Njegov kolega Leon Ćevanić, koji se u svojim tekstovima pretežno bavio povijesnim temama, istaknuo je u kojoj mjeri su baš te teme podložne manipulacijama.

„Povijest je plodno tlo za izvrtanje činjenica, mitove i selektivna tumačenja. Bavili smo se razdobljima i temama koje i danas proizvode društvene podjele – od Drugog svjetskog rata i poraća, preko Kraljevine Jugoslavije i 19. stoljeća, do srednjovjekovnih narativa“, rekao je Ćevanić, koji je po struci profesor povijesti.

Govoreći o dosegu projekta, Radović je istaknula da su očekivali veći odjek proizvedenih sadržaja, ali da to ne umanjuje njihovu vrijednost.

„Dezinformacije se šire brže nego što se mogu provjeravati i lakše pronalaze put do publike jer se često oslanjaju na emocije i predrasude. Ipak, to samo znači da ovakvih projekata treba biti više i da od fact-checkinga ne smijemo odustati“, zaključila je.

Svoje viđenje značaja portala P-fakti dao je i novinar Bojan Munjin, u pisanom i uvodno pročitanom obraćanju.

Portal P-fakti nastavit će s radom kao specijalizirana fact-checking platforma u okviru P-portala, rečeno je na konferenciji, s ciljem doprinosa točnijem, odgovornijem i profesionalnijem informiranju javnosti, posebno kada je riječ o temama koje se tiču međunacionalnih odnosa i prava srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj.