Razvoj novih medija, pojava otvorenog novinarstva, kao i obilje medijskih usluga koje se nude kako u Hrvatskoj tako i širom Europe kontekstualni su faktori koji nude nove poglede na raspravu o utjecaju medija na formiranje javnog mnijenja. U okruženju informacijskog poremećaja, mediji su istovremeno dio problema i žrtve takvog okruženja. Mediji nisu više jedine institucije javnog izvještavanja i uredničkog posredovanja. Iako je povjerenje u tradicionalne medije u padu, ono je još uvijek veće od povjerenja u vijesti i informacije koje ljudi pronalaze na društvenim mrežama. Lažne i netočne objave s društvenih mreža (Twitter, Reddit, Facebook, TikTok, YouTube video „dokumentarni” materijali, razni blogovi) postižu uspjeh kada tradicionalni mediji prenesu neprovjerenu informaciju. Tu počinje problem. U takvom okruženju i uvjetima, usprkos činjenici važnosti medija u podizanju svijesti javnosti, i dalje se bilježe slučajevi kršenja ljudskih prava od strane samih medija i sadržaja kojima se šire stereotipi i predrasude prema pripadnicima manjina.
Baveći se temama koje se tiču srpske nacionalne manjine u sklopu redovitog izvještavanja o njoj, uočili smo velike probleme, koji se razvojem tehnologije i dostupnošću sve većeg broja „sumnjivih“ izvora informacija sve više umnožavaju. Stoga smo pokrenuli P-fakte, specijalizirani portal za objave činjenično provjerenih informacija. Portal je pokrenut u sklopu projekta „Razotkrivanjem dezinformacija protiv međunacionalne netrpeljivosti i mržnje“ Srpskog privrednog društva Privrednik koji je financiran kroz natječaj „Uspostava provjere medijskih činjenica“.
Vrijeme standardnih provjerenih medija i „novinarske etike” je prisutno u smanjenoj mjeri u sveopćoj poplavi influencera i društvenih mreža kada svatko reciklira informacije po vlastitom nahođenju. Stoga je najprije neophodno educirati novinare za kvalitetno izvještavanje, korištenje pouzdanih izvora i provjeravanje informacija, uz korištenje svih dostupnih alata, te ih educirati da u javnom i medijskom prostoru prepoznaju primjere vijesti i sadržaja koji ne prate takve profesionalne standarde. Na primjeru srpske nacionalne manjine (za koju je naš portal specijaliziran), koja je po brojnim istraživanjima i dostupnim izvještajima u vrlo nepovoljnom položaju kad je izvještavanje o njoj u pitanju, pokazat ćemo praktično što ovi standardi znače, kako ih primijeniti i kako prepoznati gdje nisu primijenjeni u javnom i medijskom prostoru. Naglasak u ovom projektu će biti također na edukaciji mlađe populacije o tome koje su prednosti ali i zamke digitalnog okruženja i nekritičkog preuzimanja rekla-kazala objava na raznim portalima i društvenim mrežama.
Želimo doprinijeti jačanju svijesti javnosti i promjeni percepcije o potrebi provjere činjenica u poplavi medijskih objava koje mogu činiti loše i zajednici i pojedincu, a čitaoci takvih „neprovjerenih“ kao i „namjerno konstruiranih” vijesti stjecat će saznanja o dostupnim alatima provjere činjenica i prave pozadine (krajnje svrhe) neke vijesti u političkom, ekonomskom i društvenom životu.
Time ćemo smanjivati nepoznavanje i govor mržnje mlade generacije većinskog naroda i doprinijeti otpornosti društva na dezinformacije smanjenjem količine dezinformacija i lažnih vijesti u javnom prostoru, jačanjem informacijske pouzdanosti i sigurnosti kod konzumiranja medijskih sadržaja i korištenja društvenih mreža, jačanjem kvalitete novinarstva i vjerodostojnog izvještavanja i jačanjem medijske pismenosti.
