Milan Koštro, stručnjak i konzultant na području medija, komunikacija i novinarstva, gostovao je u novoj epizodi podcasta Samo fakti. U razgovoru s novinarom Bojanom Munjinim govorio je o izazovima i opasnostima u procesu provjeravanja činjenica.
„Proces fact-checkinga je složen i uključuje jako puno ljudi, ali su i fact-checkeri ljudska bića sklona greškama i kognitivnim pristranostima“, objasnio je Koštro. „Te pristranosti mogu utjecati na izbor informacija koje se provjeravaju, što može dovesti do ‘cherry pickinga’ ili selektivnog predstavljanja informacija, a time i do pogrešnih zaključaka. I sami provjeravatelji informacija mogu biti podložni dezinformacijama, netočnim informacijama ili nedovoljno provjerenim izvorima.“
Koštro je također upozorio na prisutnost zlonamjernih informacija i pritisaka koji na različite načine utiču na medije, uključujući političke i financijske interese. U tom kontekstu, naglasio je važnost tradicionalnih medija koji, iako nesavršeni, pružaju jasnije izvore i pozicije u odnosu na online platforme.
U nastavku razgovora bilo je riječi o opasnostima koje donosi umjetna inteligencija u procesu fact-checkinga. Koštro je naveo da je tokom pandemije COVID-19 EU prepoznala hitnost regulacije dezinformacija, što je rezultiralo jačanjem suradnje između institucija, medija i fact-checkera. Napredak je, kako je istakao, postignut, posebno u smanjenju dezinformacija tokom europskih izbora.
Na pitanje tko provjerava provjeritelje, Koštro je objasnio da postoji mreža organizacija, kao što je International Fact-Checking Network (IFCN), koja osigurava transparentnost i kvalitetu fact-checkinga.
„Ova mreža okuplja brojne organizacije za provjeravanje činjenica koje moraju prihvatiti kodeks fact-checkinga. Redovno se provjerava da li članovi poštuju kodeks, a u slučaju teških prekršaja, poput nedostatka transparentnosti oko financiranja ili izvora, licenca im može biti oduzeta, što ima ozbiljne posljedice.“
Osvrćući se na stanje u Hrvatskoj, Koštro je istaknuo pozitivne promjene.
„Fact-checking nije zapravo ništa drugo nego kvalitetno istraživačko sporo novinarstvo od kojega su godinama mediji odustajali usred štednje i drugih razloga. Situacija ide na bolje. Natječaj koji je Agencija za elektroničke medije nedavno raspisala za još više fact-checkera, to je dio napora Europske unije da se pojača otpornost društva na dezinformacije. Ovakvi programi su važni, ali to treba pojačati u školama i svugdje“, rekao je Koštro i naglasio da su ključni izazovi u obrazovnom sustavu i društvenoj svijesti, te da se medijska pismenost i kritičko razmišljanje moraju poticati od najranije dobi.
„Potrebno je jačati medijsku pismenost, digitalnu pismenost i građanski odgoj u obrazovnom sistemu. Učimo djecu kritičkom promišljanju, jer samo tako možemo stvoriti društvo otpornije na lažne vijesti.“
Nove epizode podcasta „Samo fakti“ možete slušati na platformi SoundCloud, kao i na Radio Privredniku (OVDJE) svake prve subote u mjesecu u 12 sati (premijerno), kao i u više repriznih termina.
U nastavku pogledajte epizodu na našem YouTube kanalu.
Financira Europska unija – NextGenerationEU.
Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije, kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije. Europska unija i Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
