U novoj epizodi podcasta „Samo fakti“ gostovao je Lordan Prelog, voditelj projekta i administrator Muzeja lažnih vijesti.

Muzej lažnih vijesti projekt je Instituta za nove medije i e-demokraciju, nastao kao ideja na konferenciji „Informacijske tehnologije i novinarstvo“ u Dubrovniku. Cilj muzeja je postati digitalni repozitorij i edukacijska platforma o dezinformacijama. Na njegovim stranicama dostupni su edukativni materijali, svjedočanstva novinara i znanstvenika te interaktivne igre koje kroz zabavu pomažu u prepoznavanju lažnih vijesti.

U razgovoru s novinarkom Mirelom Pejaković Levstek, Prelog je govorio o širenju dezinformacija i njihovom utjecaju na društvo. „Dezinformacije uništavaju srž društva, demokraciju i demokratske procese. Uništavaju povjerenje u institucije i znanstvenike, stvaraju polarizaciju i razdvajaju društvo na suprotstavljene tabore”, ističe Prelog.

Kao jedan od ključnih uzroka širenja dezinformacija naveo je nedostatak medijske pismenosti. U Hrvatskoj, prema istraživanjima, 65% građana izbjegava vijesti jer ih doživljava kao negativne ili manipulativne. Mladi se sve više informiraju putem YouTubea i TikToka, gdje su glavni izvori informacija influenceri. „Kad netko s milijun pratitelja nešto izjavi, mladi to doživljavaju kao istinu”, upozorava Prelog.

Dodao je da je obrazovanje jedini način borbe protiv dezinformacija. „Ljude treba obrazovati i upozoravati, skrenuti im pažnju na postojanje opasnosti i dati smjernice kako da se protiv toga bore. To je suština pismenosti: digitalne, informacijske, financijske, medijske i kritičkog razmišljanja”, kaže Prelog i dodaje da se edukacija ne smije odnositi samo na mlade, već i na starije generacije, koje često nenamjerno šire lažne vijesti jer vjeruju da su istinite.

Na pitanje o ulozi društvenih mreža u širenju dezinformacija, Prelog ističe da algoritmi takvih platformi nagrađuju sadržaj koji izaziva snažne emocije i time dodatno potiču viralnost laži. Ipak, pokušaji suzbijanja dezinformacija otvaraju i pitanje granice između regulacije i cenzure.

Europa je na to odgovorila donošenjem Akta o digitalnim uslugama (DSA), koji je aktivan od prošle godine, a u Hrvatskoj se primjenjuje od travnja. Akt regulira niz pitanja, među kojima su financijske prijevare, dječja pornografija i dezinformacije. U provedbi tog zakona ključnu ulogu ima HAKOM, koji može zatražiti od platformi poput Facebooka ili X-a da uklone sadržaj prijavljen kao neistinit. Prelog, međutim, upozorava da je sporost sustava jedan od glavnih problema.

Govoreći o aktualnim izazovima, Prelog je upozorio na umjetnu inteligenciju (AI) koja dramatično ubrzava proizvodnju lažnih informacija.

Posljedice širenja dezinformacija nisu apstraktn, one imaju stvaran, ponekad tragičan učinak. „Lažne vijesti imaju posljedice u stvarnom životu”, naglašava Prelog. „Plasiranje dezinformacija može srušiti vlade, promijeniti političke sustave ili čak odrediti ishod izbora – kao što smo vidjeli u Sjedinjenim Američkim Državama. Opasnosti su različite i utječu na sve segmente društva: politiku, ekonomiju, sigurnost i povjerenje.”

Nove epizode podcasta „Samo fakti“ možete slušati na platformi SoundCloud, kao i na Radio Privredniku (OVDJE) svake prve subote u mjesecu u 12 sati (premijerno), kao i u više repriznih termina.

U nastavku pogledajte epizodu na našem YouTube kanalu.

Financira Europska unija – NextGenerationEU.

Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije, kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije. Europska unija i Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.