U novoj epizodi podcasta „Samo Fakti“ gostovao je Stjepan Lacković, profesor na Veleučilištu Baltazar Zaprešić i voditelj projekta fact-checkinga. S novinarkom Mirelom Pejaković Levstek govorio je o projektu „Održiva istina“, koji provjerava dezinformacije i podiže svijest o činjenicama u kontekstu održivog razvoja i klimatskih promjena i kojem je jedan od glavnih ciljeva osvijestiti što više studenata o važnosti fact-checkinga i medijske pismenosti. Projekt se provodi u partnerstvu s Veleučilištem u Virovitici, organizacijom ODRAZ – Održivi razvoj zajednice i lokalnom televizijom TV Zapad.

Prema riječima Stjepana Lackovića, velik dio projektnih aktivnosti posvećen je edukaciji studenata o medijskoj pismenosti i fact-checkingu. Govoreći o važnosti medijske pismenosti u visokom obrazovanju, on je naglasio da su činjenice temelj svakog ozbiljnog učenja i istraživanja – ne samo u okviru studija, već i u svakodnevnom životu.

„Kada govorimo o veleučilištu ili bilo kojoj visokoobrazovnoj instituciji, činjenice su osnova razvoja, učenja i istraživanja. Zbog toga je ključno studentima ukazati na važnost medijske pismenosti, ali i osvijestiti ih o količini dezinformacija u javnom prostoru – ne samo u medijima, nego i u svakodnevnoj komunikaciji, od razgovora uživo do objava na društvenim mrežama“, ističe Lacković.

Lacković je ukazao i na promjene u navikama studenata, koji se sve češće informiraju putem interneta i video sadržaja. Iako takvi oblici informiranja mogu biti korisni, upozorava da nije svaki izvor pouzdan. „Činjenica je da studenti sve manje čitaju knjige. Informiraju se iz drugih izvora, što je sasvim legitimno – ako su ti izvori pouzdani. No na internetu ima i mnogo nepouzdanih informacija, i zato ih treba poticati na kritičko razmišljanje i oprez.“

Obrazovne ustanove, smatra, imaju ključnu ulogu u oblikovanju sposobnosti mladih da razlikuju činjenice od manipulacija. Pisanje seminarskih i stručnih radova, korištenje relevantnih izvora i pozivanje na provjerene autoritete važni su alati koji se mogu prenijeti i na svakodnevno snalaženje u digitalnom svijetu.

Na pitanje o tome postoji li i u akademskom kontekstu prostor za širenje dezinformacija i lažnih činjenica, Lacković posebno ističe problem plagiranja, koji vidi kao najteži oblik akademskog prijestupa.

„U tim krugovima nema veće laži nego kad uzmete nešto tuđe. Bilo da se radi o znanstvenom radu, seminarskom radu ili doktoratu – a ispadne da je prepisano. Po meni, u akademskom kontekstu to je najveći kriminal. Hvalite se nečim što nije vaše, a cijeli sustav je zamišljen tako da se trudite, pišete, istražujete, dolazite do nečeg novog i onda to podijelite s javnošću. Ako to nije vaše, cijela priča pada u vodu. Koliko smo mi kao društvo osjetljivi na takvu vrstu prekršaja, to je već drugo pitanje.“

Velik dio razgovora bio je posvećen i temi održivosti, koja je, prema riječima profesora Lackovića, „vrlo plodno tlo za dezinformacije“. Posebno je izdvojio ESG okvire (Okoliš, Društvo i Upravljanje) koji postaju sve važniji u poslovnom svijetu, s obzirom na nova EU pravila koja zahtijevaju da kompanije izvještavaju o svom utjecaju na okoliš i društvo.

 No upravo zbog te važnosti, održivost je postala i jedno od najčešćih meta dezinformacijskih kampanja. „Priča o održivom razvoju i klimatskim promjenama već je dugo uvučena u jedan širi kulturni rat, prisutan gotovo svugdje u svijetu“, kaže Lacković. Dezinformacije se u ovom kontekstu često koriste kao sredstvo političkog obračuna, a iza njih stoje ne samo političke i interesne skupine, već i brojni drugi akteri s raznim motivima – od ekonomskih do ideoloških.

„ESG podrazumijeva brigu za okoliš, ali i društvene promjene; manje diskriminacije različitih manjinskih skupina. I meni se čini da te skupine koje šire dezinformacije, njih više taj aspekt smeta, a manje okoliš“, napominje.

U nastavku razgovora bilo je riječi o tzv. „woke“ ideologiji, najčešćim dezinformacijskim narativima, ulozi društvenih mreža u širenju lažnih informacija te o izazovima i potencijalima umjetne inteligencije u provjeri činjenica.

Nove epizode podcasta „Samo fakti“ možete slušati na platformi SoundCloud, kao i na Radio Privredniku (OVDJE) svake prve subote u mjesecu u 12 sati (premijerno), kao i u više repriznih termina.

U nastavku pogledajte epizodu na našem YouTube kanalu.

Financira Europska unija – NextGenerationEU.

Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije, kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije. Europska unija i Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.