U prvoj epizodi četvrte sezone podcasta „Pravo glasa“ gostovao je predsjednik Srpskog narodnog vijeća Boris Milošević. On je u razgovoru s novinarom Sašom Kosanovićem govorio o položaju srpske zajednice u Hrvatskoj, odnosima većine i manjine te vlastitom političkom putu. Kako ističe, nakon pet godina mirnijeg razdoblja, ovo ljeto donijelo je „provalu crnila“.

„Srbi dugo vremena nisu bili glavna tema, malo su se i odvikli od situacija kakve smo imali ovog ljeta – Thompsonov koncert, prijetnje raznim javnim osobama i na kraju situaciju s festivalima. Posljednjih par godina nije bilo ovako“, rekao je Milošević.

Podsjetio je na događaje koji su prethodili ulasku SDSS-a u Vladu 2020. godine, poput referendumske inicijative da se manjinama oduzme pravo glasa u Saboru te napada u Uzdolju 2019. „Ulaskom SDSS-a u Vladu činilo se da se situacija smirila, ali danas opet svjedočimo povratku starih obrazaca“, dodao je.

Na pitanje o festivalima i javnim raspravama i o tome što bi se dogodilo da su recimo u Šibeniku umjesto pitanja Srebrenice otvorene neke Šibeniku bliže teme, poput obilježavanja 30. obljetnice Oluje, Milošević naglašava da još uvijek postoje osjetljive teme. „To je veliki izazov – organizirati okrugli stol ili bilo kakvu raspravu o takvim temama. Sve što radi SNV odmah postaje sporno: manjinsko obrazovanje se preispituje, kulturni centri se predstavljaju kao sigurnosno pitanje. Sve što radimo je predmet preispitivanja, kontroverzno je“, naglasio je.

„Volio bih da se o Srebrenici govori u Srbiji hladne glave, a da se u Hrvatskoj otvori pitanje Lore – kako je moguće da se to dogodilo?“, poručio je. Istaknuo je i da bi se u školama trebalo učiti o ljudima poput Josipa Rajhla Kira ili Milana Levara, koji su se zalagali se mir ili prvi progovorili o zločinima.

„Dok je SDSS bio u Vladi, nismo imali ovakve pojave. Neću reći da je to naša zasluga, ali nije ih bilo. Ovo je prvo ljeto da ne da nismo u vlasti, nismo u vladajućoj većini, i to je u redu, SDSS ne mora biti u vlasti, ali odmah vidimo jačanje desnog narativa. Svi „benefiti“ koji su postignuti se kvare. Strah me je od ovih pojava, jer se s nacionalne razine šire i na lokalnu.“

Na pitanje o svom odlasku u Knin 2020., na obilježavanje Oluje, Milošević je ponovio da je tada smatrao kako kao član Vlade mora izaći iz zone komfora. „Htio sam poboljšati atmosferu u društvu, otvoriti prostor da svi mogu ispričati svoju priču bez osude. Puno građana srpske nacionalnosti nosi traume iz rata, a nikad ih nisu mogli podijeliti. Mislio sam da je došlo vrijeme da razgovaramo trezveno i racionalno, da liječimo rane među ljudima“, kazao je.

„Pet godina poslije imamo potpuno drugačiju situaciju. Domovinski pokret je u vlasti i Srbi se opet nastoje etiketirati kao remetilački faktor ili sigurnosno pitanje. Sve ono zbog čega sam ušao u Vladu sada se vraća“, dodao je.

Milošević se osvrnuo i na pitanje zašto SNV ne govori o činjenici da je oko 10 hiljada građana srpske nacionalnosti sudjelovalo u ratu na strani Hrvatske. „To je samo jedno od brojnih neistraženih pitanja. Malo smo pažnje posvetili stradanju Srba u gradovima, te priče nisu dovoljno dokumentirane. Nema istraživanja ni o tome koliko je ljudi stradalo, koliko ih je protjerano, koliko ih je otišlo zbog pritisaka, koliko ih je promijenilo identitet. Još je mnogo toga neobrađeno“, rekao je.

U nastavku razgovora gost podcasta „Pravo glasa“ govorio je o tome kako gleda na političku transformaciju Andreja Plenkovića i HDZ-a, ali i o tome čime se SNV bavi, što su mu prioriteti, za koga se grade kulturni centri, kako ohrabriti mlade ljude koji se boje deklarirati kao Srbi.

Govoreći o aktualnim prioritetima SNV-a, Milošević je istaknuo da bi volio da vijeće ne bude prepoznato samo po komemoracijama. „Želim da nas ljudi vide i po kulturnim centrima, knjigama i publikacijama koje otvaraju rasprave. I dalje je mnogo sela bez vode i žao mi je što smo izgubili mogućnost da razgovaramo o takvim infrastrukturnim projektima. Ali želim da iza nas ostanu i izdanja koja će imati odjeka – poput Leksikona 100 znamenitih Srba, koji uskoro izlazi“, zaključio je.

Podcast Pravo glasa možete slušati premijerno ponedjeljkom u 12 sati na Radio Privredniku (ovdje), kao i u repriznim terminima vikendom.

Podcast možete poslušati i na platformi SoundCloud, kao i na našem YouTube kanalu u nastavku.