Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o područjima posebne državne skrbi, koji je Hrvatski sabor donio 13. juna i koji je početkom jula stupio na snagu, donosi više pozitivnih novosti za srpske povratnike.

To se odnosi na korisnike programa obnove i stambenog zbrinjavanja te grupaciju kojoj su zbog nepridržavanja ranijih restriktivnih odredbi prijetile ovrhe i povrat sredstava dobivenih za obnovu.

– Jedna od najčešćih primjedbi svih koji su tražili stambeno zbrinjavanje bila je birokracija. Ako nije bilo donijeto pozitivno rješenje zbog nedostatka financijskih sredstava i raspoloživih stambenih jedinica, podnosilac je svake godine morao vaditi novu dokumentaciju. To je iziskivalo mnogo vremena i novaca, na što smo više puta upozoravali nadležne institucije, ističu u SNV-u.

– U slučaju zahtjeva uvrštenih na liste prvenstva za koje u tekućoj godini nije doneseno rješenje o ostvarivanju prava na stambeno zbrinjavanje, neriješeni zahtjevi s liste prvenstva bit će prenijeti na listu u iduću kalendarsku godinu. Pri tome se iznova utvrđuje mjesto zahtjeva na listi prvenstva, a tako ljudi neće biti izloženi dodatnom trošku. Na ovaj način podnositelj zahtijeva oslobađa se obaveze ponovnog podnošenja zahtjeva, ističu u Državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje (DUOSZ).

Briše se i obaveza da je obitelj koja je ostvarila pravo na stambeno zbrinjavanje darovanjem građevinskog materijala za popravak, obnovu, nadogradnju obiteljske kuće ili stana, dužna useliti u obnovljenu kuću ili stan u roku od 90 dana od dana dostave završnog izvještaja nadzornog inženjera upravnom tijelu i u njoj prebivati najmanje deset godina od dana izdane uporabne dozvole.

Tako se brišu ograničenja prava vlasništva koja su bila nametnuta vlasnicima putem obaveze useljenja u stan ili kuću i življenja u njima kroz određeno vremensko razdoblje.

– Izmjenama se predviđa obustavljanje svih sudskih i ovršnih postupaka pokrenutih zbog neispunjavanja obaveze useljenja i življenja u obnovljenoj kući. To je posljedica brisanja odredbe kojom je bila propisana obaveza korisnika obnove da u propisanom roku useli u stambeni objekt koji mu je obnovljen sredstvima državnog proračuna, da u tom objektu prebiva najmanje deset godina, da za to vrijeme ne smije objekt prodati, a u slučaju neispunjenja navedenih obveza bio je dužan vratiti sredstva utrošena u obnovu. Svi oni protiv kojih su pokrenuti sudski postupci, obeštetit će se kako bi se doveli u ravnopravan položaj sa svim ostalim korisnicima prava na obnovu, ističu u Upravi.

Onih koji su se našli pod udarom ranijih propisa ima podosta. Prema prikazu stanja sudskih postupaka radi povrata uloženih sredstava protiv korisnika koji su postupili protivno ranijim odredbama a koji je DORH dostavio vladi u februaru ove godine, radi se o 147 slučajeva; pred prvostupanjskim ili drugostupanjskim sudom bilo je 45 predmeta, 90 predmeta je pravomoćno dovršeno; u 39 predmeta u toku su ovrhe, a 12 predmeta je naplaćeno u korist državnog proračuna.

Za povrat ovršenicima u slučaju provedenih ovrha prema procjeni predlagatelja, bit će potrebna sredstva u iznosu od 402.616 kuna, koja su osigurana Uredu. Povrat sredstava će se vršiti po podnesenom zahtjevu ovršenika ili njegovih nasljednika i vjerojatno neće biti u potpunosti izvršen ove godine. Rok za podnošenje zahtjeva je jedna godina od njegovog stupanja na snagu, pa se ne može isključiti da će biti zahtjeva podnesenih u sljedećoj godini.

Izmjenama zakona Hrvatska će sklopiti nagodbu sa vlasnikom objekta u slučajevima kad je privremeni korisnik, koji je koristio objekt koji je vraćen u posjed vlasniku uložio vlastita sredstva i time povećao njegovu vrijednost, a što nije moguće riješiti primjenom zakona. Nagodbu bi u ime Hrvatske sklopio DUOSZ uz prethodno mišljenje nadležnog državnog odvjetništva.

Problem neovlaštenih ulaganja međunarodna zajednica intenzivno prati od 2006. godine kad je donesena prva pravomoćna sudska presuda koja je dala prednost privremenom korisniku u odnosu na vlasnika. Sa svim vladama do sada međunarodna zajednica je tražila konzultacije i pratila rješavanje ovog pitanja. Ti predmeti bili su neizostavni u izvještajima Pučkog pravobranitelja o ljudskim pravima u kojima se upozoravalo da se radi o teškim povredama ljudskih prava, prije svega vlasničkih prava, prava na dom i mirno uživanje doma, a zbog dugotrajnosti rješavanja i sudovanja, vlasnici nekretnina plaćali su visoke troškove i kamate. Sve to predstavljalo je prekomjerni teret prebačen na vlasnike, a radi se o osiromašenom i egzistencijalno ugroženom stanovništvu, pa je država morala pokazati socijalnu osjetljivost prema najugroženijoj povratničkoj populaciji, sukladno svojim mogućnostima.

S obzirom da su različita pravna rješenja u ovim predmetima iscrpljena i nisu polučila osobiti rezultat za rješavanje preostalih 14 slučajeva, iako su međuvremenu donijete i pravomoćne presude, nagodbe su u interesu privremenog korisnika i vlasnika. Ovo je osobito važno za tri predmeta u kojima je neovlašteno ulagano u objekte koji su osim za stanovanje služili i za obavljanje poslovne aktivnosti, pa se vlasnici ovih objekata oslobađaju svih sudskih tražbina koje su nastale kao posljedica višegodišnjih sudskih sporova. Tu je svakako najpoznatiji slučaj Petra Kunića iz Krnjaka.

Za provođenje te odluke Uredu su osigurana sredstva u iznosu od 1.786.800 kuna, a ako se nagodba sklopi sa svim vlasnicima objekata, iznos dostiže pet miliona kuna, pa se sredstva koja nisu osigurana u ovoj godini planiraju osigurati u proračunu 2015. i 2016. godine.

Izvor: SNV

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email