Odnos hrvatskih institucija prema ratnim zločinima nad Srbima je skandalozan, rečeno je na tribini ‘Zločin bez kazne – Zašto se ratni zločini počinjeni nad Srbima ne kažnjavaju‘, održanoj u prostorijama Privrednika u Zagrebu. Slađana Čanković i Eugen Jakovčić iz Documente govorili su o okolnostima više slučajeva i općoj situaciji. Čanković je podsjetila na slučaj ubojstva srpskog civila iz Karlovca pred očima njegove kćerke. Iako su ona i svjedoci konkretno iznijeli tko su počinioci, slučaj je zaključen kao ‘ratna šteta‘. Ukazala je i na brojne zločine nad srpskim civilima u Ogulinu, Gospiću, Karlovcu, Osijeku i Sisku.

– Hrvatska iz političkih razloga ne želi osuditi zločine nad Srbima, ali slična situacija neprocesuiranja zločina postoji na cijelom području bivše Jugoslavije. Presude hrvatskih sudova protiv Srba zasnivaju se na indicijama, a kazne nisu ni približne zločinima iste kategorije koji su počinili Hrvati. Srbi dobivaju rigorozne kazne od 10 do 15 godina zatvora čak i ako su samo bili prisutni događaju. Za njih u javnosti ne postoji presumpcija nevinosti jer ih se naziva zločincima i ubojicama, čak i ako budu oslobođeni. Iako od ratnih zločina prolazi sve više vremena, a svjedoci i počinioci umiru, nužno je nastaviti s podnošenjem tužbi i zahtjevima da se zločini procesuiraju. Također je potrebno snimiti iskaze svjedoka i porodica žrtava – rekla je Čanković.

Po riječima Eugena Jakovčića, neprocesuiranje zločina je problem HDZ-a, vlasti i pravosuđa.

– Iz monitoringa suđenja jasno je da se ponavlja praksa iz 90-ih jer je sve više suđenja u odsutnosti; dok su srpski osumnjičenici nedostupni vlastima, vlada nevoljkost da se sudi hrvatskim počiniteljima. Nakon Oluje pobijeno je više stotina Srba, a za te zločine u 24 godine donesene su samo dvije pravomoćne presude, jedna za zločin u Prokljanu i jedna oslobađajuća za Grubore uz jednu nepravomoćnu presudu – rekao je Jakovčić.

Ističući da su zločini u Vukovaru, pogotovo nad Srbima, još uvijek tabu tema jer nema optužnica, Jakovčić je naglasio da dio Srba u tom gradu nema osjećaj za zločine počinjene nad Hrvatima. Najavio je da Documenta radi na popisu žrtava rata u Hrvatskoj, dok Fond za humanitarno pravo koji ima jače resurse, radi na popisu zločina u Srbiji, BiH i na Kosovu.

 

Izvor: Novosti, autor: Nenad Jovanović

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email