U istočnim hrvatskim županijama zbog zaraze ili mogućnosti zaraze virusom afričke svinjske kuge eutanazirano je u posljednja dva mjeseca više od 17.000 svinja. Dodatnih 50.000 morat će biti poklano do 20. novembra. Tako je virus za čije su postojanje donedavno znali samo veterinari i uzgajivači svinja postao važno političko pitanje u predizbornoj godini. Tisuće kućanstava diljem Slavonije, ali i u drugim dijelovima Hrvatske živi zahvaljujući uzgoju svinja. Prva žrtva virusa bila je Vukovarska-srijemska županija, da bi se bolest sada proširila i na Osječko-baranjsku županiju, uvjerljivog predvodnika u količinama proizvedenog svinjskog mesa na razini čitave države.

Najavljuju se seljački prosvjedi, traži se zaustavljanje prakse usmrćivanja zdravih svinja, ukidanje zabrane prodaje i prometa svinja, ukidanje tzv. kategorizacije objekata za uzgoj i obilne kompenzacije koje se ne bi svodile isključivo na suhe naknade izgubljene dobiti nego bi oštećenim seljacima dale priliku da opstanu u uvjetima značajnih gubitaka s kojima su suočeni. Depeša o klanju desetaka tisuća svinja stigla je direktno iz Europske komisije, a s politikama Europske komisije kod Plenkovića nema pregovora. Seljaci mogu, narodski rečeno, dubiti na glavi, ali svinje će biti poklane, a svinjci ispražnjeni. Hoće li radikalni obračun sa svinjskom populacijom zaustaviti širenje virusa teško je predvidjeti, ali se nitko ne bi trebao iznenaditi ako nakon svih tih silnih desetina tisuća usmrćenih svinja virus vrlo brzo osvane i u središnjim i drugim krajevima Hrvatske. Glavni kriterij za određivanje koje se svinje moraju eutanazirati, a koje mogu nastaviti živjeti ionako je klasično birokratski, pa oni koji imaju objekte u tzv. trećoj kategoriji ne moraju uništavati svoje svinje, a oni iz prve i druge kategorije, uglavnom mali seljaci, završavaju svoju svinjogojsku karijeru.

Hrvatska poljoprivreda već godinama ili stagnira ili se smanjuje, pa će epizoda s afričkom svinjskom kugom biti samo jedna stepenica u procesu opadanja poljoprivredne proizvodnje. Iako je vrijednost proizvedene hrane u Hrvatskoj u prošloj godini nominalno porasla zbog goleme inflacije, ukupni obujam poljoprivredne proizvodnje se u Hrvatskoj smanjio za sedam posto u odnosu na godinu ranije. Time je ionako jadan postotak samodostatnosti u proizvodnji hrane pao na još niže gane.

Seljaci, bez ikakve dileme, ne vjeruju u dobre namjere Vlade, kao i u svim ostalim dijelovima društva nestalo je elementarno povjerenje u institucije vlasti i stručne službe. Propituje se apsolutno sve, od same činjenice postojanja virusa, kvalitete testova, stvarne opasnosti do stvarnih motiva koji stoje iza akcije masovnog pomora svinjskog stočnog fonda. U situaciji kada premijerov ministar zarađuje milijune eura u poslovima zbrinjavanja tih istih eutanaziranih svinja teško je seljacima zamjeriti sumnju na bilo koji scenarij koji im se učini najbližim istini.

Kako god i kada god kampanja protiv ovoga virusa završi, već sada se naziru obrisi konačnih posljedica te borbe. S obzirom na to da su glavna meta ovih mjera mala poljoprivredna imanja čiji objekti ne zadovoljavaju uvjete industrijske proizvodnje, može se očekivati da će tradicionalna proizvodnja svinja gotovo u potpunosti iščeznuti. Moglo bi se reći da je ovo početak kraja tradicionalnih seoskih kolinja. Jednom kada se uzgoj ugasi, a objekti ostanu prazni uz zabranu ponovnog držanja od 12 do 36 mjeseci, nerealno je očekivati da se većina sadašnjih uzgajivača vrati uzgoju. Sa sadašnjim stopama iseljavanja realnije je očekivati da će većina te populacije tada već biti u Njemačkoj nego ponovo započinjati s uzgojem svinja. Proizvodnja svinjskog mesa dodatno će se okrupniti, a sve manji broj proizvođača kontrolirat će sve veći opseg uzgoja. Toga je svjesna i većina seljaka. Protiv virusa se ne može, protiv politike još manje. Slavonska, ali i općenito hrvatska sela čekaju još teža vremena, još jače obilježena izumiranjem i beznađem.