Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter predala je Hrvatskom saboru godišnji izvještaj za 2021. godinu, u kojem daje analizu i ocjenu stanja ljudskih prava i jednakosti u Hrvatskoj, kao i 156 preporuka za poboljšanje prava građana, prenosi agencija Hina.
Kako je u petak priopćeno iz Ureda pučke pravobraniteljice, novina u Izvještaju je poglavlje o pravu na dobro upravljanje, koje je potrebno jačati, što pokazuju brojne pritužbe građana koji su se prituživali na nemogućnost kontakta s tijelima javne uprave, sporost u postupanju, formalistički pristup i druge poteškoće.
Iz pritužbi se vidi i da građani često ni ne znaju koja prava uopće imaju, kako ih ostvariti, ni kako se zaštiti. Zato je važno, ističe pučka pravobraniteljica, da tijela javne uprave ulože znatne napore u povećanje pristupačnosti, transparentnosti i učinkovitosti, čime mogu graditi trenutačno nisko povjerenje građana u institucije.
Dominante teme u pritužbama u 2021. godini bile su povezane s epidemijom i posljedicama potresa. Bez obzira gdje žive, ljudi pogođeni potresom dijele slične dojmove kako po pitanju zaštite njihovih prava, posebno obnove, nije učinjeno dovoljno. Dodatno je, navodi se, tzv. petrinjski potres podigao svijest o teškom socijalnom i infrastrukturnom stanju tog područja.
O pravima nacionalnih manjina
I dalje postoji diskrepancija između prava osiguranih normativnim okvirom i realizacije prava nacionalnih manjina u praksi. Savjetodavni odbor za Okvirnu konvenciju u Petom mišljenju o Hrvatskoj, objavljenom u junu 2021. godine, među problemima istaknuo je nedovoljnu zastupljenost nacionalnih manjina u emisijama javne televizije, podzastupljenost pripadnika manjina među zaposlenima u upravi i pravosuđu te neprovođenje propisa o upotrebi manjinskih jezika i pisama.
„U pogledu diskriminacije građani su nam se najčešće obraćali smatrajući da su diskriminirani na osnovi rasne ili etničke pripadnosti, što je i do sada bila najčešća osnova, a posebice su joj izloženi pripadnici nacionalnih manjina, ponajviše srpske i romske nacionalne manjine, kao i migranti. Značajan je problem obrazovne segregacije koja je i dalje je prisutna pa se u potpuno etnički segregiranim razredima školuje petina romske djece u RH. Pripadnici srpske nacionalne manjine ukazivali su na poteškoće povezane s poslijeratnim nasljeđem, prvenstveno u smislu infrastrukture. Mjere za integraciju migranata ne razvijaju se sustavno već dulji niz godina, a novi Akcijski plan nije donesen“, stoji u Izvještaju.
Kompletan Izvještaj pučke pravobraniteljice za 2021. – analiza i ocjena stanja ljudskih prava i jednakosti u Hrvatskoj možete pročitati ovdje.
