Na konferenciji za medije koju je 4. prosinca u Hrvatskom saboru organizirao Klub zastupnika Mosta, Nikola Grmoja, saborski zastupnik i potpredsjednik Mosta, iznio je tvrdnju da u Hrvatskoj ima više stranih radnika nego pripadnika srpske nacionalne manjine.
Iznijevši tezu o „zamjeni stanovništva“ izjavio je: „Prema službenim podacima, u Hrvatskoj srpske nacionalne manjine ima oko 130.000, toliko ih je prijavljeno, a u ovom trenutku ima više stranih radnika u Hrvatskoj nego najbrojnije nacionalne manjine. Most će čuvati hrvatski identitet, kulturu, sigurnost naših građana, obitelji, žena i djece“. (dostupno ovdje na 10:12). Ovu izjavu prenijeli su i neki mediji (primjeri: ovdje, ovdje, ovdje).
Da bismo provjerili ovu tvrdnju, potrebno je usporediti podatke o broju Srba u Hrvatskoj prema posljednjem popisu stanovništva i podatke o broju stranih radnika prema službenim statistikama. Najprije, prema podacima objavljenim na stranicama Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske, broj pripadnika srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj iznosi 123.892. Na njihovim stranicama navedeno je da prema podacima Državnog zavoda za statistiku, iz Popisa stanovništva iz 2021. godine, u Republici Hrvatskoj živi ukupno 240.079 pripadnika nacionalnih manjina, od čega je pripadnika srpske nacionalne manjine 123.892. Iako je Nikola Grmoja iznio okvirnu cifru najbrojnije nacionalne manjine, njegova izjava o brojnosti je točna, jer Srbi prema statističkim podacima doista jesu najbrojnija nacionalna manjina.
Međutim, kad je riječ o broju stranih radnika, taj parametar nije jednostavno utvrditi s ovolikom preciznošću.
Prema podacima MUP-a, u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2024. godine, sukladno Zakonu o strancima, ukupno je izdano 206.529 dozvola za boravak i rad, od toga u najvećem broju u djelatnostima: graditeljstva (75.071), turizma i ugostiteljstva (56.228), industrije (28.486), prometa i veza (16.149), trgovine (7.925) (dostupno ovdje, arhivirano ovdje). Od ukupnog broja izdanih dozvola za boravak i rad izdano je za novo zapošljavanje 132.208 dozvola, 56.898 za produljenje dozvola, te 17.423 za sezonske radnike. Najveći broj dozvola za boravak i rad do 31. prosinca 2024. godine izdan je državljanima sljedećih država: Bosna i Hercegovina – 38.100, Nepal – 35.635, Srbija – 27.988, Indija – 20.502, Filipina – 14.680, Sjeverna Makedonija – 13.855, Bangladeš – 13.630, Kosovo – 8.139, Uzbekistan – 6.959, Egipat – 6.672.
Budući da se brojka odnosi na cijelu kalendarsku godinu, ona ne pokazuje koliko je stranih radnika u Hrvatskoj boravilo ili radilo u konkretnom trenutku. Pojedinačne statistike zabilježene u svakom mjesecu u 2024. godini, zbrajaju se u svakom sljedećem mjesecu, te tako dolazimo do kumulativne brojke od ukupno 206.529 dozvola za boravak i rad u čitavoj 2024. godini.
Ni podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) nisu najprecizniji kada je riječ o stvarnom broju stranih radnika u određenom trenutku. Za usporedbu je zato najbolje osloniti se na zvaničnu izjavu ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića. On je 24. listopada 2024. godine u Saboru iznio podatke o tome koliko je stranih radnika u Hrvatskoj. Predstavljajući zastupnicima zakonske izmjene kojima se uređuje prihvat stranih radnika Božinović je naveo da je „u ovom trenutku (op.u. listopad 2024.) na hrvatskom tržištu rada 121.376 stranih radnika iz trećih zemalja i 10 tisuća iz država članica EU-a.“ Dakle, sveukupno oko 132.000 stranaca. Do listopada ove godine izdano je 171.140 dozvola za boravak i rad stranaca, naprema 81.995 dozvola u 2021., dodao je ministar uz napomenu da su neki više puta podnosili zahtjev, a neki nisu došli u Hrvatsku (dostupno ovdje, arhivirano ovdje).
Iako broj izdanih dozvola za boravak i rad u 2024. godini premašuje broj pripadnika srpske nacionalne manjine prema posljednjem popisu (123.892), to ne znači da se svi nositelji tih dozvola ujedno nalaze i rade u Hrvatskoj u istom trenutku. Ministar unutarnjih poslova naveo je da je u listopadu 2024. godine na hrvatskom tržištu rada bilo ukupno oko 132.000 stranih radnika, što uistinu neznatno premašuje broj pripadnika srpske manjine, međutim, ako uzmemo u obzir njegovu napomenu da su neki više puta podnosili zahtjev, a neki nisu ni došli u Hrvatsku, jasno je da statistički podaci nisu najprecizniji i da broj izdanih dozvola za boravak i rad ne odražava nužno broj stvarno prisutnih radnika na tržištu rada u određenom trenutku. Također, statistički podaci mogu se tumačiti i koristiti na više načina. Sam ministar Božinović napravio je distinkciju između stranih radnika trećih zemalja i radnika iz država članica EU-a. Među tim stranim radnicima trećih zemalja, prema podacima MUP-a, u 2024. godini nalazi se njih 38.100 iz Bosne i Hercegovine i 27.988 iz Srbije, što ilustrira kompleksnost u tumačenju brojeva koji se često koriste za usporedbe u političkom i javnom diskursu.
Iz svega navedenog proizilazi da tvrdnja o broju stranih radnika u odnosu na broj pripadnika srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj prema dostupnim podacima ne može sa sigurnošću biti utvrđena. Broj izdanih dozvola za boravak i rad stranaca u 2024. godini uistinu premašuje broj pripadnika srpske manjine prema popisu stanovništva, no broj izdanih dozvola i broj stvarno prisutnih radnika nisu identični ni neposredno usporedivi. Stoga se ta tvrdnja u formi u kojoj je izrečena ne može smatrati utemeljenom na preciznim i izravno usporedivim podacima.
Financira Europska unija – NextGenerationEU.
Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije, kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije. Europska unija i Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
