U kontekstu pojačanih javnih rasprava oko nedavnih manifestacija pripadnika srpske zajednice u Hrvatskoj, u proteklim tjednima više je medijskih portala i profila na društvenim mrežama povezalo vizualni identitet izložbe „Srpkinja, heroina Velikog rata“, koja se trebala održati u Srpskom kulturnom centru u Vukovaru, sa simbolom koji navodno ima ratno-propagandno značenje ili predstavlja provokaciju. Kao sporan istaknut je jedan od elemenata dizajna njezina plakata – „simbol cvijeta“ koji su autori objava prepoznali kao istovjetan onom s broša koji je haški osuđenik Ratko Mladić nosio na reveru tijekom ročišta u kojem mu je izrečena kazna doživotnog zatvora zbog počinjenja ratnih zločina. Uz portale kao što su Narod.hr (dostupno ovdje, arhivirano ovdje), Direktno.hr (dostupno ovdje, arhivirano ovdje) ili Maxportal (dostupno ovdje, arhivirano ovdje) ista se tvrdnja proširila i društvenim mrežama, među ostalim i putem Facebook profila „Kolinda Grabar Kitarović – naša predsjednica“ (dostupno ovdje, arhivirano ovdje), čiju je objavu podijelilo više od 470 korisnika.

U razdoblju pojačanih rasprava o kulturnim događanjima srpske zajednice u Hrvatskoj, uključujući slučajeve njihova otkazivanja ili dovođenja u pitanje, pojedine objave na društvenim mrežama i portalima dobivaju posebno velik odjek i mogu utjecati na percepciju manjinskih aktivnosti. Budući da se netočne ili neprovjerene tvrdnje o značenju simbola u takvim okolnostima lako mogu širiti i dodatno opteretiti međunacionalne odnose, njihova je provjera važna radi razumijevanja stvarnog podrijetla i uporabe spornog motiva.

Dostupni podaci o simbolici, povijesti nastanka i službenoj uporabi prikazanog motiva ne upućuju na to da taj cvjetni ornament ima ratno-propagandno značenje ili da je povezan s agresijom, etničkom ili vjerskom netrpeljivošću. Naprotiv, on se u praksi povezuje isključivo s obilježavanjem događaja iz Prvog svjetskog rata.

Najprije, potrebno je ustanoviti da je naziv konkretnog cvijeta koji se u ornamentu prikazuje –  Natalijina ramonda. Ta se biljka iz porodice gesnerijevki, latinskog imena ramonda nathaliae,[1] a u narodu znana i kao „kolačić“ ili „cvijet feniks“,[2] u prirodi izvorno može pronaći na prostoru središnjeg dijela Balkanskog poluotoka, uz najizraženiju prisutnost u Šumadiji i južnoj Srbiji, a potom uz postupno opadanje brojnosti i na zapadu Makedonije, pa sve do grčkog Epira i izlaska na Egejsko more.[3] S obzirom na to da je endemska na ovom području, nije neobično i što su se prvi botanički zapisi, a ujedno i klasifikacija ove vrste prema modelu Carla Linnea, zbili upravo na području Srbije.[4] Za to je pak zaslužan jedan od najznačajnijih srpskih botaničara, prvi predsjednik Srpske kraljevske akademije Josif Pančić (1814.-1888.), koji je tijekom 1880-ih godina, nakon što mu je na njezine specifičnosti ukazao Sava Petrović (1839.-1898.), dvorski liječnik kralja Milana Obrenovića (1854.-1901.), znanstveno potvrdio kako je riječ o zasebnoj vrsti unutar roda ramonda. Ime joj je potom, prema Petrovićevu prijedlogu, a usprkos izvornoj Pančićevoj ideji da ga se imenuje po gradu Nišu,[5] dano po Nataliji Obrenović (1859.-1941.), tadašnjoj kraljici.

Zbog svoje je rijetkosti odnosno specifičnosti za srpski prostor, zbog činjenice da je nazvan po kraljici u narodu opisivanoj kao „najlepša dama 19. veka“,[6] ali i upamćenoj po tragičnoj sudbini,[7] a u još većoj mjeri zbog toga što je bio jedan od posljednjih predmeta stručnog interesa još za života proslavljenog znanstvenika Pančića,[8] cvijet Natalijine ramonde u kratkom je roku prerastao u jedan od nacionalnih simbola Srba i Srbije. Pritom je potrebno napomenuti kako ipak nije riječ i o „endemskoj“ praksi Srba budući da su, na sličan način, nacionalni simboli kroz povijest odabirani na svim kontinentima – primjerice, zlatna akacija (acacia pycnantha) službeno je proglašena nacionalnim cvijetom Australije,[9] kraljevska protea (protea cynaroides) je isti status dobila u Južnoj Africi,[10] a „ružičasti zvončić“ lapageria rosea u Čileu.[11] Nešto su poznatiji i oni primjeri gdje je biljka endemska za područje koje zadire u teritorije više država, od čega je brojnost u jednoj dominirajuća te je se stoga smatra simbolom upravo te države, kao što je slučaj s libanonskim cedrom[12] ili Edelweissom odnosno runolistom u Austriji.[13]

Što se tiče samog simbola Natalijine ramonde, danas klasificirane kao iznimno ugrožene i u Srbiji „strogo zaštićene vrste“,[14] njezino se povezivanje sa srpskim nacionalnim motivima vezuje primarno uz Prvi svjetski rat, pa time ujedno i za temu odgođene vukovarske izložbe „Srpkinja“. Tome je u najvećoj mjeri pridonijela činjenica da je prisutnost ove biljke bila izrazito velika na planini Kajmakčalan,[15] mjestu odvijanja presudnih bitaka vojske vojvode Živojina Mišića (1855.-1921.) protiv Bugara kao preduvjeta za probijanje Solunskog fronta i iz njega proizišlo oslobođenje Srbije u Prvom svjetskom ratu. Usto, simbolika ramonde kao „cvijeta-feniksa“ da se nakon razdoblja potpunog sušenja obnovi s prvom vlagom u srpskoj se kulturi sjećanja često tumači kao metafora opstanka i obnove Srbije tijekom i nakon Prvog svjetskog rata.

Konkretan dizajn u čijem se središtu nalazi motiv ovog cvijeta, a kakav je bio vidljiv na plakatu za izložbu, javnosti je pak predstavljen 2012. godine od strane sadašnjeg ministra vanjskih poslova Marka Đurića i srpskog ambasadora u Brazilu Aleksandra Ristića,[16] nakon što je Dan primirja u Prvom svjetskom ratu (11. studenog) proglašen državnim praznikom Republike Srbije (prethodno se obilježavao kao spomendan). Obilježavanje ovog datuma, u znak sjećanja na događaj iz 1918. godine, pritom također nije specifično za Srbe i Srbiju, budući da se isti datum službeno komemorira kao Dan sjećanja i u Ujedinjenom Kraljevstvu i zemljama Commonwealtha, Francuskoj i Belgiji, baš kao i u SAD-u gdje se naziva Danom veterana.[17] U amblemu iz 2012. godine, samom cvijetu ramonde dodana je i zeleno-crna lenta s Medalje za spomen na povlačenje srpske vojske preko Albanije iz 1915. godine, uobičajeno skraćeno nazivane Albanskom spomenicom.[18] Kako je službeno navedeno, dizajn je inspiraciju pronašao u dotad već etabliranom simbolu „remembrance poppy“ koji se u Britaniji i Commonwealthu nosi u spomen na pale vojnike Ujedinjenog Kraljevstva u istom ratu, s crvenim cvijetom maka kao središnjim motivom.[19]

Identičan dizajn s cvijetom ramonde i lentom Albanske spomenice tako se od 2012. godine do današnjih dana vrlo često pojavljuje u srpskoj javnosti, gotovo uvijek povezan s obilježavanjem događaja iz Prvoga svjetskog rata, zbog čega je moguće pronaći niz fotografija na kojima različiti dužnosnici Srbije[20] na reveru nose isti ovakav simbol. Stoga, iako nije poznato zašto je Ratko Mladić u haškoj sudnici nosio isti motiv, dostupne činjenice pokazuju da se taj simbol u službenoj i javnoj praksi Srbije ne povezuje s ratom u Bosni i Hercegovini, nego isključivo s komemoracijama vezanima uz Prvi svjetski rat. S druge strane, korištenje istog simbola na plakatu izložbe „Srpkinja, heroina Velikog rata“ u potpunosti je u skladu s njegovom uobičajenom i službeno uspostavljenom namjenom te odgovara praksama obilježavanja Dana primirja u Srbiji ili komemoriranja žrtava Prvog svjetskog rata u ostatku svijeta.

U okolnostima pojačane osjetljivosti oko događaja srpske zajednice, točna interpretacija simbola važna je za izbjegavanje daljnjih nesporazuma. Provjerene činjenice potvrđuju da je simbol ramonde službeno i javno vezan uz komemoracije Prvog svjetskog rata i nema uporište za tumačenja koja ga smještaju u kontekst ratova 1990-ih. Iz toga slijedi da navodi o njegovoj navodnoj provokativnosti, povezanoj s Ratkom Mladićem, nemaju činjenično uporište.

[1] „Ramonda nathaliae“. Royal Botanic Graden – Plants of the World Online. https://powo.science.kew.org/taxon/382352-1 (pristup 25.11.2025.)

[2] Blečić, Petar. „Kap vode ih vraća u život“. Blic.rs. https://www.blic.rs/vesti/reportaza/kap-vode-ih-vraca-u-zivot/7evz71h (pristup 25.11.2025.)

[3] „Ramonda nathaliae“. Royal Botanic Graden – Plants of the World Online. https://powo.science.kew.org/taxon/382352-1 (pristup 25.11.2025.)

[4] Babani, Fatbardha. „Ecophysiological differences between poikilohydric plants Ramonda serbica and Ramonda nathaliae“. u: 5th International Symposium of Ecologists in Montenegro (2020). https://www.academia.edu/20993117/Ecophysiological_differences_between_poikilohydric_plants_Ramonda_serbica_and_Ramonda_nathaliae (pristup 25.11.2025.)

[5] „Ramonda nathalia“. pancic.rs. https://pancic.bio.bg.ac.rs/Yu/Nomen/pages/129.html (pristup 25.11.2025.)

[6] Jovanović, Slobodan. Vlada Milana Obrenovića (Beograd, 1926). 73.

[7] Ibid. 91.

[8] Prema: pancic.rs. https://pancic.bio.bg.ac.rs  (pristup 25.11.2025.)

[9] Prema: https://www.botanicgardens.org.au/discover-and-learn/horticulture-and-history/what-australias-national-flower (pristup 25.11.2025.)

[10] Prema: https://www.southafrica-usa.net/consulate/protea.html (pristup 25.11.2025.)

[11] Prema: https://blogpatagonia.australis.com/chilean-bellflower-10-facts/ (pristup 25.11.2025.)

[12] Prema: https://www.plantea.com.hr/libanonski-cedar/ (pristup 25.11.2025.)

[13] Prema: https://hr.absolutviajes.com/%C5%A0vajcarska/edelweiss-%C5%A1vicarski-nacionalni-cvijet/ (pristup 25.11.2025.)

[14] Gligorović, Slavica. „Kako su i zašto zaštićene orhideja, ramonda, lincura…“. RTS. https://www.rts.rs/lat/magazin/priroda/5691720/flora-srbija-biodiverzitet-izlozba-miris-prirode-sanu.html (pristup 25.11.2025.)

[15] „Šta je ramonda?“. Istorijski zabavnik. https://www.istorijskizabavnik.rs/blog/sta-je-ramonda (pristup 25.11.2025.)

[16] „Natalijina ramonda“. Stalna misija Republike Srbije pri OEBS i drugim međunarodnim organizacijama u Beču. https://osce-vienna.mfa.gov.rs/lat/mediji/aktivnosti/natalijina-ramonda-simbol-obelezavanja-dana-primirja-u-republici-srbiji (pristup 25.11.2025.)

[17] Fidler, Matt. „Remembrance day around the World“. The Guardian. https://www.theguardian.com/uk-news/gallery/2016/nov/11/remembrance-day-armistice-around-the-world-in-pictures (pristup 25.11.2025.)

[18] Prema: Savić, Vanja. „Istorija srpskih odlikovanja“. https://web.archive.org/web/20110108090725/http://www.jat.com/active/sr-latin/home/main_menu/travel_info/jat_review/februar_2008/srpska_odlikovanja.html (pristup 25.11.2025.)

[19] „The Poppy“. Royal British Legion. https://www.britishlegion.org.uk/get-involved/remembrance/the-poppy (pristup 25.11.2025.)

[20] Primjerice, Aleksandar Vučić (https://www.kurir.rs/vesti/politika/3806775/aleksandar-vucic-natalijina-ramonda – pristup 25.11.2025), Ana Brnabić (https://glossy.espreso.co.rs/zdravi-i-srecni/put-do-srece/222857/sta-je-sta-simbolizuje-natalijina-ramonda – pristup 25.22.2025) te brojni zastupnici srbijanskog parlamenta (https://nova.rs/magazin/lifestyle/tajna-natalijine-ramonde-znacka-koju-poslanici-nose-u-skupstini/ – pristup 25.11.2025.)

Financira Europska unija – NextGenerationEU.

Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije, kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije. Europska unija i Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.