Da li je Trgovska gora najbolja lokacija za zbrinjavanje radioaktivnog otpada

Piše: Dušan Cvetanović

Provjerili smo izjave dr. sc. Tončija Tadića u Dnevniku HRT-a gdje tvrdi da je lokacija budućeg centra za zbrinjavanja radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori lokacija s najmanjom vjerojatnošću za potres, i to čak za potres za povratno razdoblje od 10.000 godina

Tonči Tadić u studiju HRT-a (foto: printscreen)
Tonči Tadić u studiju HRT-a (foto: printscreen)

Gostujući u središnjoj informativnoj emisiji HRT-a, središnjem Dnevniku (dostupno ovdje, arhivirano ovdje) dr. sc. Tonči Tadić, fizičar i stručnjak za nuklearnu energiju izrekao je tvrdnje da je Trgovska gora dobra lokacija za zbrinjavanje radioaktivnog otpada jer je ona plod desetogodišnjih studija traženja lokacije. (Cijela emisija dostupna je na platformi HRTi pod nazivom Dnevnik 2, 13. studenoga 2024.)

Govoreći o predviđenoj lokaciji za izgradnju Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada u bivšoj vojarni Čerkezovac na Trgovskoj gori u općini Dvor, Tadić je ustvrdio da se „radi o lokaciji s najmanjom vjerojatnošću za potres i to čak za potres za povratno razdoblje od 10.000 godina“. Također je izjavio i da je lokacija „puno manje rizična od bilo čega drugog u Hrvatskoj“ kao i da „Hrvatska nema bolju lokaciju za tu priču“.

Što govore službeni podaci?

Radi činjenične provjere Tadićeve tvrdnje da je Čerkezovac na Trgovskoj gori lokacija s najmanjom vjerojatnošću za potres i to čak za potres za povratno razdoblje od 10.000 godina, konzultirali smo službene podatke Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (PMF), institucije pod čijim su okriljem izrađene karte potresnih područja Republike Hrvatske.

PMF je 2011. godine izradio nove karte potresnih područja za povratna razdoblja od 475. g. i 95. godina. Temeljni razlog izrade novih karata bila je činjenica da su stare karte potresnih područja, koje su izrađene 1987. godine, u znanstvenom i podatkovnom smislu zastarjele. Danas su karte potresnih opasnosti izrađene 2011. godine za povratno razdoblje od 95 godina i 475 godina sastavni dio državnih normi koje propisuju opća pravila, potresna djelovanja i pravila za zgrade. Istovremeno, karta potresnih područja za povratno razdoblje od 10.000 godina u Hrvatskoj se izrijekom više ne smije koristiti iz razloga što seizmičku silu iskazuje kroz intenzitet potresa, a ne kroz ubrzanje tla što je današnja europska norma.

Osim pozivanja na potresnu kartu čija je upotreba u gradnji danas zabranjena, sporne su i Tadićeve tvrdnje da je lokacija planirane izgradnje Centra lokacija s najmanjom vjerojatnošću za potres. Analizom obje važeće karte potresnih područja, one za povratno razdoblje od 95 godina i one za razdoblje od 475 godina, proizlazi da te Tadićeve tvrdnje ne odgovaraju utvrđenim činjenicama.

Karta potresnih područja za povratno razdoblje od 95 godina

Naime, prema karti potresnih područja za povratno razdoblje od 95 godina lokacija Čerkezovac nalazi se u zoni označenoj decimalnim brojem 0.6, čime se nalazi u istoj zoni sa velikim dijelovima Republike Hrvatske (vidi kartu). Uvidom u kartu uočljivo je da u Republici Hrvatskoj postoje područja s manjim vršnim ubrzanjem tla nego što je to na lokaciji Čerkezovac: cijela Baranja, gradovi Osijek, Vukovar, Vinkovci, Ilok, itd.

Karta potresnih područja za povratno razdoblje od 475 godina

Ukoliko istu analizu primijenimo na potresnu kartu za povratno razdoblje od 475 godina dolazimo do sličnih zaključaka. Lokacija Čerkezovac niti prema toj službenoj karti ne zadovoljava uvjet za označavanje „lokacijom s najmanjom vjerojatnošću za potres“. Prema toj karti lokacija Čerkezovac nalazi se u zoni označenoj decimalnim brojem 0,10 što ponovo nije zona s najvišim vršnim ubrzanjem tla. Osim što se u istoj zoni nalaze još mnogi dijelovi Hrvatske, postoje i brojna područja s manjim vršnim ubrzanjem tla, pa su tako gradovi Pula, Vukovar i Ilok u zoni označenoj s decimalnim brojem 0,08 što označava zonu s manjim ubrzanjem tla.

Preciznosti radi, autori karata napominju da kod projektiranja građevina valja voditi računa da se vrijednosti na spomenutoj karti odnose na osnovnu stijenu (tlo tipa A), a od osnovne stijene do površine tla često se nalaze slojevi koji mogu i višestruko pojačati učinke određene za osnovnu stijenu. Zato je za korištenje karata potrebno ili provesti mikroseizmičko zoniranje većeg područja, ili za svaki pojedini slučaj posebnom studijom odrediti tip tla na gradilištu.

Izrada ključne studije još uvijek traje

Radi dobivanja podataka o mikroseizmičko zoniranju područja Čerkezovac uputili smo upit Fondu za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško, koji je u okviru Studije utjecaja na okoliš proveo studiju potresne opasnosti za lokaciju Centra. Odgovor koji smo dobili jest da nam dobivene podatke ne mogu dostaviti dok ne bude dovršena Studija utjecaja na okoliš. Ipak, iz Fonda su nam dostavili okvirne zaključke studije i prema njima je definirano da se lokacija Centra nalazi u relativno slabo tektonski aktivnom području, ali i da se u blizini nalaze mnogo aktivnije zone izvora potresa, u kojima se mogu dogoditi također i jaki potresi, poput onog u Petrinji.

S obzirom na sve te podatke nejasno je i činjenično utemeljenje Tadićeve tvrdnje da je lokacija Centra „puno manje rizična od bilo čega drugog u Hrvatskoj“, budući da iz dostupnih i službenih podataka jasno proizlazi da u Republici Hrvatskoj postoje područja ne samo s istim stupnjem opasnosti za potres nego i područja s manjom opasnošću. Pogotovo je takvu tvrdnju nemoguće činjenično potkrijepiti prije objave same Studije utjecaja na okoliš, koja još uvijek nije završena.

Budući da je karta potresnih područja za povratno razdoblje od 10.000 godina izvan zakonite uporabe, da iz važećih karata potresnih područja ne proizlazi da je lokacija budućeg Centra lokacija s najmanjom vjerojatnošću za potres te da podaci Studije potresne opasnosti za lokaciju Čerkezovac nisu javno dostupni, jasno je da Tadićeve tvrdnje nemaju uporišta u postojećim stručnim i znanstvenim spoznajama.

U ovom trenutku, bez detaljnih podataka Studije utjecaja na okoliš i studije potresne opasnosti za lokaciju Čerkezovac, takve tvrdnje nisu potkrijepljene dostupnim podacima, a za takvu argumentaciju izbora postojeće lokacije kao najbolje i najsigurnije u Republici Hrvatskoj za odlaganje radioaktivnog otpada još uvijek ne postoji mjerljiva i znanstveno utemeljena potvrda.

 

Financira Europska unija – NextGenerationEU.

Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije, kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije. Europska unija i Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Imaš temu za provjeru?

Javi nam se na fakti@privrednik.hr!