Peti izborni ciklus za savjete i predstavnike nacionalnih manjina u Hrvatskoj biće održan sutra, a na njima će najviše kandidata imati srpska lista, zatim lista albanske manjine, romska i mađarska.

Srpsko narodno veće predložilo je 1.852 kandidata.

To će biti peti izborni ciklus, odnosno drugi od kada je Hrvatska postala i zvanično deo porodice evropskih naroda.

Izbori za savjete i predstavnike nacionalnih manjina ove su godine uređeni posebnim zakonom koji bi trebalo da poboljša njihov položaj i vidljivost.

Prema podacima iz Državne izborne komisije, na ovim izborima će učestvovati ukupno 558 prihvaćenih lista kandidata za savjete i predstavnike, od kojih je njih 179 na regionalnom, županijskom nivou.

Najviše lista ima srpska manjina – 189, a slede albanska nacionalna manjina s 55 lista i romska i mađarska s po 50 lista.

Milorad Pupovac je gostujući u Dnevniku RTS-a naveo da su izbori za savjete nacionalnih manjina u Hrvatskoj šansa da Srbi ponovo ojačaju na državnom nivou i osnaže svoju samoupravu.

Dodaje da nisu postojali uslovi za ozbiljnu kampanju.

“Ne postoje uslovi za ozbiljnu kampanju, biračka mesta određena su bez konsultacija sa predstavnicima Srba, a birački odbori se sastavljaju gotovo svuda bez ikakve participacije Srba kao i drugih nacionalnih manjina”, objasnio je Pupovac i dodao da pripadnici manjina moraju biti obavešteni i ohrabreni da učestvuju na izborima.

“Od velike je važnosti da Srbi u Hrvatskoj izađu na izbore jer je jako važno imati jaku samoupravu tamo gde ljudi žive u opštinama, gradovima, županijama, u celoj Hrvatskoj. To će pokazati da je nama samima stalo do toga da imamo institucije koje poštujemo, da imamo institucije koje se bore za naša prava i da imamo institucije koje će biti priznate od države. Biće priznate ako se sami borimo za njih ako svojim glasovima svojim izlaskom na izbore to pokažemo”, rekao je Pupovac.

Prema pisanju portala Novosti, novi saziv savjeta će nailaziti na iste prepreke kao i dosad: na diskriminaciju, govor mržnje i ignoriranje Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.

Zamjenik predsjednika SNV-a Aleksandar Milošević, koji je aktualni predsjednik zagrebačkog ogranka, kaže da su pomaci u položaju savjeta i predstavnika nacionalnih manjina u hrvatskom društvu sitni, iako je od prvih izbora prošlo 16 godina.

„Imamo situaciju da se ne brinemo o klasičnim manjinskim pitanjima kao što su jezik, kultura, obrazovanje, već o pitanjima diskriminacije i građanske ravnopravnosti. Nosimo breme s kojim se teško izboriti. U političkoj atmosferi u kojoj vlada državotvorni nacionalizam s razvijenim govorom mržnje i u kojoj nema pozitivne ekonomije i uređenog pravosuđa nije čudno da su savjeti i predstavnici nacionalnih manjina daleko od ostvarivanja svojih prava“, kaže Milošević.

Jedan od uzroka je, ističe i aktualni Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina koji je loš i nedorečen.

„Većina problema nacionalnih manjina stvorena je na centralnom nivou i zavisi od politike. Upotreba jezika i pisma, diskriminacija, pitanje obrazovanja i informiranja nisu problemi nekoliko opština, nego su nacionalni problem na koji postojeća politička arhitektura i tako skrojeni Ustavni zakon ne mogu adekvatno da odgovore“, naveo je Milošević.

UPUTSTVA ZA GLASANJE NA MANJINSKIM IZBORIMA 5. maja

Svaki glasač na manjinskim izborima glasa za dvije liste:
Jedna je lista općine ili grada u kojem živi (ima prebivalište), a druga je lista županije u kojoj ima prebivalište.
Na općinskoj listi zaokružuje 10 imena, na gradskoj 15, a na županijskoj 25. Iza svakog imena (kandidata) stoji skraćeni naziv predlagača.

Ukratko:
Osoba koja živi u općini zaokružuje ukupno 35 kandidata (10 općinskih i 25 županijskih), a osoba koja živi u gradu zaokružuje 40 kandidata (15 općinskih i 25 županijskih).

Sve što zanima birače, može se naći na ovom linku

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email