Suvlasnici zgrade u kojoj živim pokrenuli su 2016. godine protiv mene ovrhu zbog neplaćenih računa pričuve. Dug zbog kojeg je pokrenuta ovrha iznosi 10.000 kuna. U rješenju o ovrsi je navedeno da je predmet ovrhe stan koji se nalazi u toj zgradi i u kojem živim s kćerkom. Za prodaju toga stana određena je javna dražba. Pokušala sam na više načina tražiti da se odgodi ovrha, dok ne prikupim potrebna sredstva. To mi je jedina imovina u kojoj mogu živjeti s kćerkom i obje smo trenutno nezaposlene. Takvi prijedlozi nisu prihvaćeni. Postoji li mogućnost da se promijeni predmet ovrhe s obzirom na to da sam naslijedila očevu imovinu u Slavoniji, odnosno da se umjesto moga stana u Zagrebu na javnoj dražbi proda zemlja u Slavoniji i namiri predmetni dug?

Zdravka P., Zagreb

Zakonom o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona (u daljnjem tekstu ZIDOZ 17), koje su na snazi od 3. kolovoza 2017. godine, odredbama članka 80.b st. 11 određeno je da se ovrha na jednoj nekretnini ovršenika ne može provesti ako glavnica tražbine ne prelazi iznos od 20.000 kuna. Taj vrijednosni kriterij na snazi je od 3. kolovoza 2017. i prema prelaznim odredbama ZIDOZ 17, ne može se primijeniti na do tada pokrenute postupke ovrhe. Ono što je u vašem predmetu moguće, a s obzirom na činjenicu da se radi o nekretnini koja predstavlja vaš dom i dom osobe koju uzdržavate, treba se pozvati na zaštitu ljudskih prava zagarantiranih čl. 34 Ustava Republike Hrvatske. U obrazloženju odluke toga suda broj U-III-2073/2010 od 7. ožujka 2012. piše da “pravo na dom, odnosno dom kao zaštićeno dobro sasvim je dovoljno pravo čija se povreda može smatrati opravdanim razlogom za odgodu ovrhe, obzirom da odgoda ovrhe nije suprotna javnom interesu, niti se odgodom nekome nanosi veća šteta, te da bi ovrha podnositeljima mogla prouzročiti štetu koja bi se teško mogla popraviti, obzirom da se određenom ovrhom iseljava podnositelja iz stana kojeg podnositelj smatra svojim domom”.

Dalje, u odnosu na vašu situaciju i zaštitu vaših prava od važnosti je odluka Europskog suda za ljuska prava Vaskrsić proti Slovenije (zahtjev broj 31371/12 od 25. travnja 2017. godine). Upravo ovom odlukom sud zauzima stajalište da je u slučaju male vrijednosti tražbine ovrhovoditelja koja se ostvarivala ovršnom prodajom nekretnine te propusta nadležnih sudova da razmotre druge prikladne, ali manje tegobne mjere, država propustila postići pravičnu ravnotežu između cilja koji se nastojao postići i mjere koja je primijenjena u ovršnom postupku koji se vodi protiv podnositelja zahtjeva. U tom smislu, sud je obrazložio da je na taj način došlo do povrede prava na mirno uživanje vlasništva jer nije postignuta pravična ravnoteža (fair balance) između zahtjeva općeg interesa i zahtjeva za zaštitu individualnih ljudskih prava.

Prema ovakvom stavu Europskog suda za ljudska prava, i u vašem slučaju sud je dužan primijeniti test razmjernosti u odnosu na povredu prava na mirno uživanje vlasništva. Bez obzira na to što se ne mogu primijeniti odredbe ZIDOZ 17 iz čl. 80 kojima je određeno da se ovrha na jednoj nekretnini ovršenika ne može provesti ako glavnica tražbine ne prelazi iznos od 20.000 kuna.

U odnosu na vaše pitanje o mogućoj promjeni predmeta ovrhe, navodimo da je to postupak koji pokreće ovrhovoditelj/vjerovnik i to u situacijama kada se ovrha na određenim predmetima iz rješenja o ovrsi ne može provesti. U takvim situacijama ovrhovoditelju je u istom postupku omogućeno predlaganje novog sredstva i/ili predmeta ovrhe. Stoga, ako imate određenu imovinu kojom možete raspolagati, trebali biste tu imovinu prodati i namiriti svoj dug, a ne je prikazivati sudu radi promjene predmeta ovrhe.

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email