Slovenija je predložila Hrvatskoj da radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane Krško trajno bude zbrinut u ovoj opštini, na lokaciji Vrbina.

Ovo bi ujedno mogao da bude put i za rješenje spornog hrvatskog prijedloga da se odlagalište gradi na lokalitetu Trgovske gore, u opštini Dvor, na samoj granici BiH, zbog čega se bune rubne opštine s obje strane Une.

Na sjednici Međudržavnog povjerenstva dvije vlade, održanoj u ponedjeljak, Hrvatskoj su predstavljeni nacrti za izgradnju odlagališta nisko i srednje radioaktivnog otpada, kako na hrvatskoj, tako i na slovenačkoj strani, te su prezentovane aktivnosti u vezi sa slovenačkim odlagalištem na lokaciji Vrbina i ostavljena je mogućnost Hrvatskoj da se uključi i učestvuje u tome.

“Sada smo prvi put dobili prezentaciju i investicijski program za odlagalište Vrbina u općini Krško. Neozbiljno bi bilo očekivati da će Hrvatska u jednom danu ili tromjesečju moći donijeti takve strateške odluke,” naglasio je Ivan Vrdoljak, ministar privrede Hrvatske, koja 2016. godine treba odlučiti hoće li se pridružiti projektu u Sloveniji ili će imati vlastita rješenja.

Odluče li se dvije zemlje za zajedničku lokaciju, slijedi priprema revizije programa zbrinjavanja pred Vladom Slovenije i Vladom Hrvatske, a potom precizno definisanje gdje i ko preuzima odgovornost. Međutim, svaka od njih, prije svega ima svoj finansijski interes kod izbora lokacije, jer računa na ozbiljne naknade opštinama u kojima se locira skladište.

“Mi želimo izgraditi u Hrvatskoj to skladište. Slovenska strana ima svoj interes da poveća naknade za općine. Nije bez razloga potencijalna lokacija Trgovinska gora ili Čerkezovac s obzirom na da je riječ o ratom razrušenim i siromašnim općinama koje bi dobivale naknade, a riječ je o između 10 i 12 milijuna kuna godišnje”, napominje Perica Jukić iz Hrvatske elektroprivrede.

Denis Zvizdić, predsjedavajući Savjeta ministara Bosne i Hercegovine, kaže za Nezavisne novine da je od Hrvatske zatražen sastanak na nivou dva resorna ministarstva i da se nada da će do njega uskoro doći.

“Veoma je nezahvalno reći nemojte graditi blizu nas, već blizu nekog drugog, pa tako ni mi ne možemo komentarisati eventualni odabir lokacije u Sloveniji. Činjenica je, međutim, da je neuobičajena praksa da se skladište gradi tako daleko od mjesta gdje otpad nastaje, pa bi odabir Trgovske gore, sasvim jasno, bilo kršenje evropske prakse i u tom pogledu”, napominje on.

Moguće lokacije za izgradnju istog skladišta, kako podsjeća, bile su predmet rasprave i prije nekoliko decenija, a ne samo posljednjih godina.

“Zatražili smo sastanak na nivou dva resorna ministarstva i uvjeren sam da će se on uskoro i dogoditi. Mi ćemo iznijeti naše argumente, a ukoliko Hrvatska i nakon svega nastavi insistirati na lokaciji Trgovska gora, nedvojbeno ćemo postupati dalje u skladu s međunarodnim pravom”, napominje Zvizdić.

U organizaciji Živi zid, koja se zalaže za trajno rješenje odlaganja nuklearnog otpada, smatraju da bi kod Vrbine u Sloveniji nakon dekomisije nuklearke u Krškom, trebalo da budu izgrađeni samo silosi kapaciteta 10.000 prostornih metara, koji bi služili i za hrvatski otpad, a za šta je potrebno 18,8 miliona kuna.

Aktivna do 2043. godine

Hrvatska i Slovenija su se ranije usaglasile o produženju roka rada Nuklearne elektrane Krško nakon 2023. godine i to sve do 2043. godine. Procjene su da će do tada količine otpada rasti na 10.200 tona radioaktivnog otpada i 1.000 tona istrošenog goriva. Lokacija za trajno odlagalište otpada iz NUK, koja ravnomjerno pripada Sloveniji i Hrvatskoj, još nije odabrana. BiH je izričito protiv da to bude Trgovska gora, opština Dvor, na dva kilometra od BiH.

 

Izvor: Nezavisne novine, autor:Vanja Stevanović

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email