LAG-ovi kao lokalno partnerstvo javnog i privatnog sektora pokrivaju tri četvrtine Hrvatske

 

Ruralna područja Hrvatske, posebno ona pogođena ratom, mogla bi na osnovu dosadašnjih pokazatelja povlačenja sredstava iz evropskih fondova, umjesto obnove i procvata zasnovanog na ekološkoj proizvodnji i turizmu, doživjeti još veće osiromašenje i nazadovanje.

U oštroj i neravnopravnoj konkurenciji s razvijenim evropskim sistemima, mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva, slabo organizirane poljoprivredne zadruge i interesne grupe povezane u razne civilne udruge bez dobre pripreme i snažne financijske podloge, gube bitku za evropski novac. Kako male zajednice i obični ljudi ne bi ostali gladni pored bogate evropske trpeze, pobrinula se dobrim dijelom i sama Evropska unija koja je zajedno sa svojim strogim kriterijima i jasnim pravilima u Hrvatsku uvezla jedan novi oblik organiziranja kroz lokalna partnerstva javnog i privatnog sektora, odnosno lokalne akcijske grupe koje u zapadnim zemljama djeluju dosta uspješno u okviru LEADER projekata kao inicijative evropske zajednice u mobiliziranju i provedbi ruralnog razvoja u ruralnim zajednicama. Njihov smisao je pomoći ljudima, udrugama, poduzećima i ostalim subjektima u ruralnim područjima da razmotre potencijal svojeg područja te potaknu provođenje integriranih, kvalitetnih i originalnih strategija održivog razvoja svog područja.

LAG je poseban oblik udruživanja i odlučivanja u čijoj su strukturi ravnomjerno zastupljeni javni, privatni i poslovni sektor, a uz to je i neprofitan i financira se sredstvima EU, članarinama, donacijama i projektima. Jedna od osnovnih karakteristika LEADER-a je stavljanje naglaska na lokalno stanovništvo koje najbolje prepoznaje ono što odgovara njihovom okolišu, kulturi, radnim tradicijama i vještinama. Evropsko iskustvo je pokazalo da je ruralnom razvoju najprimjereniji bottom-up pristup koji podrazumijeva uključivanje lokalnih aktera u sudjelovanju donošenja odluka vezanih za strategiju i selekcioniranje prioriteta koji bi se trebali provesti u njihovom lokalnom području što bi udahnulo novi život u zajednici koja se suočava s izazovima svoga vremena i mjesta. No, može li taj evropski model organiziranja preživjeti na našem tlu? U Hrvatskoj djeluje 60 LAG-ova kojima je pokriveno tri četvrtine Hrvatske i čine kombinaciju tri sektora privatnog, javnog i civilnog. Osim poduzetnika, trgovačkih društava, obrtnika, jedinica lokalne i područne samouprave LAG-ovima se mogu priključiti i poljoprivredne zadruge, obiteljska gospodarstva, razne udruge koje okupljaju uzgajivače, proizvođače, ljubitelje životinja, kulturno-umjetnička društva, pa čak i dobrovoljna vatrogasna društva.

Potrebe, ali i šanse svog podneblja kroz LAG-ovsku organizaciju prepoznali su zainteresirani subjekti s područja grada Knina i okolnih općina Kistanja, Ervenika, Kijeva, Biskupije i Civljana i organizirali se u najmlađi LAG u Hrvatskoj, LAG «Dinara 1831» koji je dobio ime po najvišem vrhu u Hrvatskoj.  Rukovodstvo LAG-a čine predsjednica Anka Matić, potpredsjednik Ilija Krneta i voditeljica-volonterka Inga Kukolj, a ekipa od 20-ak entuzijasta okupila se uz stručnu i organizacijsku pomoć ureda UNDP-ija u Zadru. Značajni su ciljevi ovog LAG-a koji pokriva zapuštena povratnička područja zaleđa Šibensko-kninske županije s izuzetnim prirodnim, privrednim i turističkim potencijalima. – Na našem prostoru 1.500 kuća zjapi prazno. Ljude treba privući, zaposliti, staviti neiskorištene objekte u funkciju. Imamo naše vinograde, masline, bademe, smokve, trešnje, višnje, neopravdano zanemarene dunje, orase, lavandu, smilje, luk… i sve te naše specifične proizvode treba staviti u funkciju turizma, i tu je naša šansa jer Evropa uvozi 80 posto badema, ili bajama, govori jedan od inicijatora LAG-a «Dinara 1831» Ilija Krneta. – Ostvarenju ciljeva naše strategije razvoja doprinijet će turizam temeljen na originalnim kulturno-historijskim spomenicima i prirodnim posebnostima, kao što su manastir Krka, Dragović, amfiteatar Burnum, Kninska tvrđava, Dinara, etno naselje Popovići u Biskupiji, zatim Biskupija sa svojim crkvama, rijeke Krka, Zrmanja i Cetina. U turističke specifičnosti treba ubrojiti i tematske puteve, rimske kamene ceste, a u suradnji s drugim LAG-ovima potrebno je razviti snažniju afirmaciju liburnsko-rimskih utvrda Asseria i Varvaria, te rimskog Burnuma, uz prikladne sadržaje, navodi Krneta potencijale svoga kraja. No, osim toga bukovički kraj poznat je i po vrijednostima s popisa svjetske nematerijalne baštine UNESCO-a kao što je ojkanje, nijemo kolo i klapska pjesma. – Predložit ćemo festival ojkanja u Burnumu kao međunarodnu suradnju jer se taj tip pjesme njeguje u Hrvatskoj, Srbiji i u Bosni i Hercegovini, naravno, sve bi to bilo organizirano uz raznovrsnu gastro ponudu, kao i bogatu ponudu autentičnih suvenira. Javnosti je manje poznato da je osnivač Etnografskog muzeja u Zagrebu Salomon Berger, davne 1919., bio u intenzivnoj poslovnoj komunikaciji s tkaljama iz Kistanja što je rezultiralo da radovi žena iz Bukovice učestvuju na velikim svjetskim izložbama u Parizu, 1925., pa u Barceloni, Haagu, Kopenhagenu, Saarbruckenu, a kruna je bila izložba u New Yorku 1939. godine, prisjeća se Krneta neiskorištenog bogatstva Bukovice. – Radimo projekte i programe bez obzira na nacionalnu i stranačku pripadnost, čega su se neki pribojavali, poučeni nekim prošlim iskustvima. Kreativnost, sposobnost i razvoj pomicanjem granica osrednjosti principi su za koje se zalažemo, poručuje Krneta.

– Za razliku od drugih oblika organiziranja i udruživanja, LAG nije sam, iza njega stoji sustav Evropske unije. LAG-ovi uživaju poseban status kao jedina udruga akreditirana i odobrena od Agencije za plaćanje, produžene ruke Evropske unije koja financijski podupire rad lokalnih akcijskih grupa što dokazuje da svojim radom i organizacijom opravdavaju evropsko povjerenje. Jako je dobro imati LAG na svojem području. Konkretno, ukoliko član LAG-a, bez obzira da li općina, grad, obiteljsko gospodarstvo ili neko kulturno-umjetničko društvo aplicira projekt prema fondovima Evropske unije, od svoga LAG-a dobiva pismo podrške čime u samom startu ostvaruje 40 bodova više, objašnjava prednosti LAG-ova Joško Lokas, predsjednik LAG-a «Krka» koji uključuje sedam jedinica lokalne samouprave Šibensko-kninske županije, a osnovan je 2011. godine.

Jedan od LAG-ova koji se već pokazao na djelu uspješno realizirajući 24 EU projekata jeste LAG «Laura» registriran 2009., koji pokriva 13 gradova i općina Zadarske županije. – Cijelu priču pokrenuli smo kao obična udruga građana, a onda smo imali sreće da smo se među prvima priključili pilot projektu razvoja ovog organizacijskog oblika. Naš LAG pokriva jedan otok, priobalje, i zaleđe, jedno neprocjenljivo bogatstvo, spoj «zelenog i plavog» što želimo zajedničkim snagama razvijati i spajati. Četiri smo godine bili samoodrživi, a od 1. srpnja ove godine uspjeli smo iz sredstava EU u sklopu IPARD natječaja, mjere 202 za razvoj lokalnih akcijskih grupa, osigurati 900.000 kuna za dvije godine čime ćemo pokrivati hladni pogon, dvije neto plaće i troškove edukacija i prezentacija našeg rada, ističe Ivan Čupić, voditelj LAG-a «Laura» u kojem ne sjede skrštenih ruku već provode projekte EU koji su bazirani na razmjeni kulturnih dobara i mladih.  – Jedan projekt sastojao se u tematskoj suradnji jedne škole u Biogradu s školom u Mađarskoj na polju ekologije, zaštite okoliša, kulturnih dešavanja i razmjene mladih. Projekt traje dvije godine i unutar njega održan je niz radionica zajedno s djelatnicima jedne i druge škole. U sklopu projekta kupovala se i tehnika koja ostaje u biogradskoj školi. Aktivnosti LAG-ova vrlo su korisne za lokalnu zajednicu jer ako vi putem projekta preko LAG-a u općini sa 2.500 stanovnika uredite vrtić, to je već značajna stvar i veliko zadovoljstvo,  govori Čupić o svim mogućnostima rada na EU projektima, a kojima je glavni cilj priprema LAG-a za provedbu LEADER programa povećanjem konkurentnosti iz gospodarskih i strateških grana LAG područja, razvijanjem održivog turizma zasnovanog na prirodnoj, tradicijskoj i kulturno-povijesnoj baštini,  razvoja komunalne i društvene infrastrukture, očuvanje i zaštita okoliša i krajobraza, te prirodnog, tradicijskog i kulturnog nasljeđa LAG područja.

– LAG neće nikome šteti, svojim postojanjem može samo pomoći. Evropa funkcionira po principu da lokalna razina, da samo selo najbolje zna što mu treba. Sredina i svi nositelji javnog života trebaju postati svjesni da je snaga razvoja u LAG-ovima, da su vrata LAG-ova otvorena svima, jer LAG nije napravljen za nekog pojedinca, nego za običan narod.  Za uspjeh LAG-a potrebno je iskustvo, stalno učenje, vježbanje pisanja projekata, i naravno, dogodi se i da se ne prođe na natječajima, ali to su normalni padovi na kojima se nadograđujemo. Jeste teško doći do novaca, ali može se, suglasni su svi zagovornici LAG-a i dodaju da je LAG jak onoliko koliko je u njemu ljudi objedinjeno. – LAG živi od svojih članova i njihovih aktivnosti. Ako svatko od nas da dio sebe LAG-u, stvorit ćemo zdravo tkivo i uspjet ćemo zajedno razvijati svoju sredinu. Glavna poanta je da se sredstva pametno utroše radi bolje budućnosti jer možete imati milijun kuna i propasti. Evropska unija zagovara udruživanje, da svi radimo na jednom projektu razvoja. To zajedništvo Evropa cijeni i prepoznaje ga kao interes višeg ranga. Mi na našim prostorima moramo naučiti da se manje dijelimo, a više spajamo, poručuje Joško Lokas.

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email