Iz zajednice,Video

Bačićeva palača: zalog za napredak omladine [Video]

Piše: O. R. / P-portal.net

Jedna od najtragičnijih žrtava jasenovačkih zločina bio je upravo vlasnik ciglane na kojoj je izgrađen dio logora. S njim je stradala i plemenita misija koju je čitavog života obavljao.

Lazar Bačić (1865 – 1941), ugledni jasenovački trgovac, jedan je od najvećih srpskih dobrotvora i veliki dobrotvor Srpskog privrednog društva Privrednik. Zajedno s bratom Jovanom bavio se trgovinom, u svom posjedu imao je više trgovačkih radnji u Zagrebu i Jasenovcu, kao i tamošnju ozloglašenu ciglanu. Bio je jedan od osnivača Srpske banke u Zagrebu, dugogodišnji predsjednik Crkvene opštine u Jasenovcu i član Privrednikovog Patronata u vrijeme njegovog osnivanja 1911. godine i jedan od njegovih najvećih dobrotvora.

Kako sa suprugom Dragicom nije imao vlastite djece, pored redovnih novčanih uplata, 1921. godine poklonio je Privredniku svoju dvospratnu kuću na uglu Gajeve i Berislavićeve ulice u Zagrebu, poznatu kao Bačićeva palača, i još sto hiljada dinara za školovanje i napredak srpske omladine. Zajedno s bratom zauzimao se za njihovo zbrinjavanje, o svom trošku poslao je Privredniku samo iz svog mjesta 104 đaka za šegrte. Pomagao je i Srpsku čitaonicu u Jasenovcu, dostupnu pitomcima, darujući svoje knjige. Iskazi svjedoka stradanja u Jasenovcu govore o Lazaru Bačiću kao o najvećem dobrotvoru samog Jasenovca. Svake godine o prazniku Vrbice slao je po 10.000 dinara za odjevanje siromašne dece, ne samo pravoslavne, već podjednako i katoličke. Pri jasenovačkoj crkvi podigao je većim dijelom o svom trošku Srpski dom, u kome su bile koncentrirane sve kulturne i humane ustanove tog mjesta.

Bačićevu imovinu ustaške vlasti su konfiscirale i usljed poplava u logorima 1 i 2 u Jasenovcu, upotrijebile industrijska postrojenja za otvaranje logora 3 – Ciglane koji je na tom mjestu postojao do 23. aprila 1945. Lokacija je bila pogodna zbog saobraćajnog položaja Jasenovca, ali i zbog nepristupačnog terena koji otežava prilaz logoru i onemogućava bjegstvo.

Imanje velikog dobrotvora, sinonima humanizma, pretvoreno je u simbol stradanja i patnje. Još jedan simbol historijske nepravde nalazi se u samom centru Zagreba – na uglu Gajeve i Berislavićeve ulice, gdje građevina zavještana u plemenite svrhe školovanja djece i omladine i danas ne ispunjava svoju izvornu namjenu.

 


Ako imate prijedlog teme za nas, javite se na portal@privrednik.net

Pratite P-portal i na društvenim mrežama: