Klub studenata južne slavistike A-302 (Sveučilište u Zagrebu) u suradnji s Društvom Filoslav (Univerza v Ljubljani) od 15. do 17. listopada 2014. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu organizira Bilateralni susret Hrvatska – Slovenija: Južna slavistika u EUropskom kontekstu.

Klub studenata južne slavistike A-302 organizator je brojnih međunarodnih konferencija i susreta. 2009. godine organizirao je Festival slavenskih kultura Slavistički duh, a 2010. Festival slavenskih kultura SLAVistika u EUropi. Godine 2013. organizirao je Međunarodnu studentsku konferenciju Jučer, danas, sutra – slavistika, a u 2014. godini, u suradnji s Društvom Filoslav iz Ljubljane, organizator je Bilateralnog susreta Hrvatska-Slovenija: Južna slavistika u EUropskom kontekstu.

Bilateralni susret Južna slavistika u EUropskom kontekstu će se održati od 15. do 17. listopada 2014. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Tijekom tri dana trajanja Susreta izlagači iz Hrvatske i Slovenije upoznat će nas s problemima koji obuhvaćaju različita područja južnoslavističke tematike. Osim toga, u sklopu Susreta organizirat će se i radionica mladih o izlasku na tržište rada, predstavit će se i Rijeka – grad kandidat za EPK 2020., a Uredništvo časopisa Slovo iz Sarajeva predstavit će svoj novi broj.

Mjesto održavanja Bilateralnog susreta bit će Konferencijska dvorana na II. katu Knjižnice Filozofskog fakulteta, Ivana Lučića 3. Svečano otvorenje, na kojem će plenarno izlaganje održati pročelnik Odsjeka za južnoslavenske jezike i književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, prof. dr. sc. Zvonko Kovač te pročelnica Odsjeka za slavistiku Filozofskog fakulteta u Ljubljani, doc. dr. sc. Namita Subiotto, održat će se 15. listopada s početkom u 15:00 sati.

Novosti vezane uz Bilateralni susret, kao i točan raspored izlaganja, možete pratiti na Facebook stranici Bilateralnog susreta.

 

Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu sa svojim Odsjekom za južnoslavenske jezike i književnosti predstavlja jedinstven primjer ujedinjenog studija južne slavistike u regiji. Istovremenim studiranjem najmanje dviju filologija na Odsjeku studij južne slavistike se otpočetka nameće kao interdisciplinaran i interkulturan studij. U nešto manjem se opsegu taj model pojavljuje i na Filozofskom fakultetu u Ljubljani, kao jedinom u regiji koji je sličan zagrebačkome modelu. Zbog te sličnosti u koncipiranju studija profesori i studenti nailaze na iste izazove u osmišljavanju i provođenju studija s jedne strane te samog studiranja na drugoj strani.

Studenti južne slavistike ovim projektom žele prvenstveno otvoriti prostor promišljanju slavističkih studija kakvi danas postoje prije svega u Hrvatskoj i Sloveniji, s osvrtom na stanje u široj regiji (Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Makedonija, Srbija kao slavenske zemlje te Austrija, Mađarska, Rumunjska kao neslavenske države).

Na susretu će se raspravljati o sljedećim temama:

1. Učenje izvan studija – mogućnosti i prepreke;

2. Odnos slavističkih studija prema nacionalnim filologijama;

3. Interdisciplinarnost struke;

4. „Mlada slavistika“ – stavljanje studentskih projekata u kontekst općeg okvira slavističkih studija;

5. Promišljanje slavistike u EU i regiji s obzirom na aktualne jezične i kulturne politike;

6. Problematiziranje termina “ishoda učenja” studija slavistike – ima li budućnosti za slavistiku?

Susret ovakvog tipa direktan je idejni nasljednik Međunarodne studentske konferencije Jučer, danas, sutra – slavistika, održane u Zagrebu od 9. do 11. listopada 2013. godine u organizaciji Kluba studenata južne slavistike A-302. Naslovom Konferencije organizatori su pokušali pokazati kako slavistika može biti izrazito uska ako se shvati kao nacionalnu struku, a izrazito široka ako je se proučava interkulturno i interdisciplinarno. Ovim susretom profesora i studenata dviju susjednih slavenskih država, koje su istodobno suverene zemlje, ali i članice iste nadnacionalne zajednice, Europske unije, želi se odgovoriti na sljedeće pitanje: „Ima li slavistika svoju budućnost u akademskome svijetu?“ Ako je odgovor potvrdan, u kojem bi se smjeru trebao usmjeriti njen razvoj?

Zaključci skupa bit će objavljeni u publikaciji koja će ostati kao polazni dokument budućih razmišljanja o slavistici, bilo u pozitivnom ili negativnom smjeru.

 

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email