Dansko ulaganje u Hrvatsku koje je prije nekoliko mjeseci najavljeno u Zagrebu te započeto osnivanjem tvrtke sa sjedištem u glavnom danskom, te hrvatskom gradu, dobilo je novi, značajniji korak naprijed kao pravo osvježenje posustalom hrvatskom gospodarstvu.

Čelni čovjek danskog ulaganja u Hrvatsku Jan Lund Larsen za Zagrebinfo.hr potvrdio je početak priprema za gradnju prve tvornice za preradu industrijske konoplje u ovom dijelu Europe, a želja je investitora da s papirologijom budu čim prije gotovi, kako bi za šest mjeseci postavili temeljni kamen. Tvornica bi se trebala graditi u srcu Slavonije – požeškoj kotlini. Nakon što bude krenula s radom planira se još jedna i to za proizvodnju potrebnih strojeva za sjetvu i žetvu industrijske konoplje, za koje danski ulagač već ima potrebne patente i inovacije.

– Svjetsko tržište gladno je za industrijskom konopljom, a prije nekoliko dana osigurao sam i globalni ugovor s jednom američkom kompanijom koja sve što budemo proizveli želi otkupiti i to u cijelom nizu godina koje dolaze.  Imamo velike planove s Hrvatskom, a nadamo se da će nas žitelji ove lijepe države prepoznati u daljnjim namjerama investiranja, te posebice sudjelovati zajedno s nama u njihovoj realizaciji – kazao je Jan Lund Larsen koji je uz svoje kolege ulagače iznova stigao ovih dana u Hrvatsku, pripremajući papirologiju u Zagrebu, kao i proučavajući lokacije za tvornicu u požeškoj kotlini.

Počele pripreme za prvu tvornicu prerađevina industrijske konoplje u Hrvatskoj

Danski ulagači obavili su i razgovor s predstavnicima lokalnih vlasti Požeško slavonske županije te ih zamolili za suradnju kako bi što više obradive površine ne samo u tom dijelu zemlje, nego diljem Hrvatske bilo zasađeno već u proljeće 2015. industrijskom konopljom. Slične razgovore žele obaviti sa što više župana, načelnika i gradonačelnika diljem Slavonije, ali i ostalih dijelova Hrvatske gdje postoje zainteresirani kooperanti za suradnju s njima.

 

– Želimo što veći broj kooperanata, te što više zemlje pod industrijskom konopljom. U ovom trenutku minimum koji bi nas zadovoljio je 5000 hektara, ali trebamo i nekoliko puta više. Svi naši hrvatski kooperanti dobit će repromaterijali, stručnjake iz cijelog svijeta koji će ih uputiti kako uzgajati ovu kulturu, kao i siguran otkup. Želimo jednu pozitivnu priču i siguran sam da je možemo izgraditi svi skupa u Hrvatskoj – poručio je Jan Lund Larsen koji je sa svojim poslovnim partnerima posjetio i eksperimentalno polje na kojem su danski ulagači u kooperaciji s požeškim poljoprivrednikom Damirom Rosipalom na 20 hektara ovog proljeća zasadili industrijsku konoplju.

Osim što ih uskoro očekuje prva žetva konoplje u Hrvatskoj, pred danskim ulaganjem je novi veliki korak – okupiti u što većem broju diljem Hrvatske kooperante za sjetvu iduće godine, kao i pripremiti lopate za prvu od dvije planirane tvornice u Hrvatskoj.

 

Poljoprivrednici traže od vlasti da hitno liberalizira strogi zakon o uzgoju industrijske konoplje

Vijest da su danski ulagači ponovo u Hrvatskoj i da kreću s realizacijom najavljenih investicija brzo se pronijela požeškom kotlinom, iz koje poljoprivrednici jasno poručuju Vladi: Izmijenite sporni zakon o uzgoju industrijske konoplje kako bi mogli više prihodovati od te biljke!

Naime, prema sadašnjem zakonu  u Hrvatskoj je komplicirano pokrenuti proizvodnju industrijske konoplje, koja je sasvim bezopasne i po zdravlje neškodljiva sestra indijske konoplje, unatoč činjenici da je do Domovinskog rata upravo naša država bila u samom svjetskom vrhu po proizvodnji ove industrijske biljke. Jednom zasijana biljka nakon žetve se mora uništiti, a iskorištava se prema sadašnjem hrvatskom zakonu samo plod. Na taj način propada 6/7 biljke, koja se u cijelosti može preraditi, a ne samo plod, kako je sada dopušteno u našoj zemlji.

Pedesetih godina prošlog stoljeća u Hrvatskoj je bilo zasijano s industrijskom konopljom oko 20 tisuća hektara. Jedno je vrijeme na snazi bila i odredba po kojoj su poljoprivredna gospodarstva bila obavezna sijati industrijsku konoplju. Bivša Jugoslavija je bila druga država u svijetu, nakon Rusije, po izvozu te industrijske biljke. Od konoplje se može proizvesti najmanje 25 tisuća vrsta proizvoda: odjeća, kudelja, užad, papir, prehrana ljudi i stoke, izolacijski građevinski materijal.
Danas sve veći broj američkih i europskih držav, pa čak i nama susjedna Slovenija, dopušta (ili bar ne sankcionira) sadnju i uporabu indijske konoplje u medicinske svrhe, dok s druge strane u Hrvatskoj se strogo definira sadnja bezopasne industrijske konoplje. Industrijska konoplja ima do 100 puta manje psihoaktivne tvari tetrahidrokanabinola (THC) od indijske konoplje i u biti je neškodljiva biljka.

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email