Galerija Kupola zagrebačke Gradske knjižnice već je dugi niz godina mjesto održavanja brojnih izložbi, ali jednako tako i vrlo posjećenih tribina, panel-diskusija i okruglih stolova. Između ostalog, riječ je o kultnoj kulturno-znanstvenoj manifestaciji Književni petak, ciklusu popularno-znanstvenih predavanja „Eppur si muove“, te širokom spektru drugih projekata. Ipak, kao program koji je svakako potrebno istaknuti izdvaja se i onaj najmlađi, pokrenut u jesen 2022. godine, pod nazivom Studentska riječ.

Tribina Studentska riječ, koja se održava jedanput u dva mjeseca, nastala je kao rezultat suradnje Knjižnica grada Zagreba s Odsjekom za filozofiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta i Novoosnovanim udruženjem studenata filozofije (NOUS), a ima za cilj otvarati kako aktualne, tako i one stalne teme iz polja humanističkih znanosti, a poglavito filozofije, te ih približavati studentskoj populaciji i unutar nje potaknuti javno propitivanje istih. Na ovim se tribinama dosad raspravljalo o filozofiji politike, o humanizmu, o narcizmu, a budući da tema ne nedostaje, ovom bi se nizu događanja mogao prognozirati dug vijek. Ono što, međutim, ovaj niz tribina čini posebnim jest činjenica da je i moderiraju i uređuju, te za goste odabiru, upravo sami studenti. Mjesto voditelja tribina Studentske riječi tako trenutačno obnašaju Kristina Guteša, studentica treće godine filozofije i sociologije, te Luka Mayer, student četvrte godine filozofije, oboje s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

„Voljeli bismo prije svega potaknuti studente i mlade na promišljanje kako suvremenih i trenutnih, tako i onih vazda prisutnih problema. Uostalom, to i nisu toliko različite kategorije – bez obzira na to što se jedne ne može reducirati na druge i obratno“, govori suvoditeljica tribine Kristina Guteša, te dodaje da su tribine namijenjene i „nestudentima“ i starijima.

Mladi nisu apatični

Budući da se u današnjem društvu nerijetko stječe dojam kako je filozofsko promišljanje svijeta i diskutiranje o njemu, osobito među mladima, zamijenjeno u korist „instant-mudrosti“ koje prodaju masovni mediji i društvene mreže, djelovanje ovakve tribine moglo bi se, osim kao govor od studenata i za studente, shvatiti i kao pokušaj dokazivanja starijim generacijama da mladi po navedenim pitanjima ipak nisu posve apatični.

„Tradicionalno gledano, stariji su tretirani kao mudri. S time se slažemo, ali pod uvjetom da se uvidi kako je filozofija zapravo suprotnost onome što obično nazivamo mudrošću. Smatramo da stariji danas nisu u ništa boljem, ali ni gorem stanju od mladih“, dodaju voditelji Studentske riječi.

Kako navodi Kristina Guteša, „Filozofija je sušta suprotnost od tzv. mudrosti uopće. Mudrost su primjerice narodne poslovice, odnosno nereflektirano partikularno iskustvo koje se daje kao opće. Kako se poznati filozof Slavoj Žižek jednom našalio: uspiješ li u nekom pothvatu, mudrac će pronaći mudrost koja taj uspjeh opravdava, npr. tko ne riskira ne profitira. S druge strane, da pothvat kojim slučajem nije uspio, isti bi mudrac rekao da nije moguće pišati nasuprot vjetru. Mudrost je takva da zapravo ništa ne govori, već se oslanja na osjećaje i slabe analogije. To je suprotno od strogoće koju znanost i filozofija iziskuju“. Osvrćući se na poziciju koja u današnjici pripada filozofiji, Guteša naglašava: „Današnje je vrijeme prepuno raznih oblika „self-helpa“ i raznoraznih iznimno popularnih internet-šamana. Filozofija među njima nema što tražiti. Da bi se uopće javilo nešto nalik na filozofiju, potrebno je u potpunosti napustiti takav način rezoniranja. Ono gdje se filozofija ponekad u današnjem svijetu spominje jest u kontekstu suvremenih izazova. Ovih dana tako imamo prilike iznimno puno čitati o umjetnoj inteligenciji. Neki u tome vide filozofski problem. Je li to filozofija ili nije – ovisi o tome gdje se nalazite unutar onoga što bismo povijesno nazvali filozofijom. Mi mislimo da se tu neposredno nije otvorilo niti jedno novo filozofsko pitanje – barem ne na način na koji se to obrađuje unutar dominantnog diskursa tzv. kognitivne znanosti. To s filozofijom veze nema“.

Studenti nisu buntovnici, nažalost

Govoreći o važnosti filozofije za društvo, ali i za njega osobno, suvoditelj Studentske riječi Luka Mayer naglašava kako je na to pitanje utoliko teže odgovoriti ako se ne traži samo pojedinačno mišljenje nekog filozofa kao osobe od krvi i mesa, već ono suštinski filozofijsko u samoj filozofiji. „Mislim da bih na to pokušao dati odgovor na tragu francuskog filozofa i psihoanalitičara Jacquesa Lacana; filozofija kao ono što stupa na mjesto manjka“, govori Mayer. „U tom bi smislu filozofija bila pokušaj da se popuni ono što se popuniti ne može – da na mjesto manjka stupi znanje. Filozofijom nastojimo popuniti vlastiti manjak, ali pritom to ne uspijevamo“.

Nadalje, Kristina Guteša ukazuje i na problematičan odnos koji današnje društvo ima prema filozofiji,  budući da ono u njoj nerijetko traži oslonac u rješavanju konkretnih problema. „Filozofija kao takva nije instrumentalna. To je još jedno iznimno rašireno, a potpuno promašeno razumijevanje filozofije; da je ona kakva alatka, pojmovno-idejna aparatura koju upregnemo kada nam je potreban odgovor na neko tzv. duboko pitanje. Nije. Njena se korist nikada ne očituje u intencionalnom obliku na taj način. Filozofija je tu primarno da konceptualizira ono što se odvija i da postavi prava pitanja. A koji će filozofija imati utjecaj na budućnost, to tek preostaje da se pokaže. Kako bi Hegel rekao, filozofija kasni – ona se ozbiljuje jednom kada su se stvari već odvile. Možda ju čeka potpuna propast, možda upadne u dugi zaborav. No, moguće je i da ova sveprisutna kriza porodi i neke nove, velike ideje“. Iako smatra kako je filozofija zapravo uvijek u krizi, Guteša dodaje i kako je ta kriza danas možda veća nego ikad – „Nama je osobno teško uvidjeti, barem iz trenutačne pozicije, na koji bi način današnje vrijeme moglo poroditi neke velike ideje. Vrijeme u kojem su Jordan Peterson i Andrew Tate veličine što obrazuju mase ne ostavlja mnogo mjesta za optimizam“.

Isto tako, vodstvo Studentske riječi iskazuje neslaganje i naspram u javnosti još uvijek prilično jake slike o studentima kao buntovnicima, koja potječe uglavnom iz nekih prošlih vremena. Po mišljenju Kristine Guteše, ta predodžba je iskrivljena na nekoliko razina. „Studente – posebno nas s FFZG-a – obično se gleda kao nekakve velike buntovnike, a zatim se nadodaje kako je sav taj bunt nešto isprazno, naivno, nepotrebno itd. Kako se to obično nadovezuje na stereotipe o beskorisnosti, gotovo je neizbježno da se netko osjeti pozvanim  ponoviti dobro poznatu opasku o tome da treba i raditi, a ne samo filozofirati i vikati. Prvo, pogrešno je misliti da među studentima ima nekog ozbiljnijeg/radikalnijeg bunta. Nema. A drugo, činjenica da ga nema nije pozitivna vijest. Mogli bismo nadopuniti onu današnjem diskursu dobro poznatu izjavu kojom se fetišizira mladost i mlade i reći da ako na mladima svijet ostaje, onda mu nema pomoći. Čak je i ona priča o urbano-zelenim aktivistima s FFZG-a prenapuhana i prenaglašena. To puhanje dolazi naravno zdesna od strane onih koji za sebe misle da su veliki radnici i poduzetnici. Naravno, znamo da su desne opcije u Hrvatskoj kumulativno neusporedivo veći paraziti, tako da te podjele na radni narod i glasne probisvijete s FFZG-a nemaju puno veze sa stvarnošću“. Pritom, Guteša ipak priznaje kako se i ono malo aktivizma koji danas postoji među studentskom populacijom s pravom može nazvati ispraznim: „Aktivizam je općenito u zadnjih par desetljeća zadobio pejorativno značenje. Iznimno je birokratiziran i dosadan, a predmet bavljenja mu je redovito kako geografska tako i idejna periferija. Kad se sve zbroji i oduzme, u civilnom sektoru nema subverzije. To je posebno tužno u kontekstu studenata; nekoć je bivati studentom podrazumijevalo u sebi neku osnovnu političku pismenost i ideju o tome kako društvo ima biti ustrojeno. Danas se tome izgubio svaki trag – student je onaj koji je uvjeren da je to kraći i/ili sigurniji  put do uspjeha na tržištu rada“.

Ipak, kada je riječ o povratnim informacijama nastalim kao rezultat rada tribina Studentske riječi, njezini voditelji opisuju ih kao načelno pozitivne, osobito s obzirom na to da je ovaj projekt započet bez velikog prethodnog iskustva. Kao za to odgovorne osobe pritom ističu i djelatnike KGZ-a, ali u još većoj mjeri i profesore s Odsjeka za filozofiju, naglašavajući kako ih je upravo prof. Goran Sunajko spojio s Gradskom knjižnicom i omogućio im ovu suradnju. „Osim njega i prof. Luka Bogdanić nam je bio gost na jednoj od tribina, prof. Ankica Čakardić pomogla nam je da stupimo u kontakt s prof. Puhovskim koji nam je bio gost na prvoj tribini ‘Filozofija i politika’, a upravo tu tribinu posjetio je i prof. Raul Raunić s Katedre za filozofiju politike na našem odsjeku“.

Obrazovanje danas, za sutra

Uz najavu nadolazeće tribine Studentske riječi, naslovljene „Obrazovanje danas, za sutra“ koja će se u Galeriji Kupola održati u utorak, 23. svibnja, s početkom u 19 sati, Guteša objašnjava kako su pitanja današnjeg obrazovnog sustava također u startu polovično definirana. Po njezinu mišljenju, to je prvenstveno slučaj s retorikom o poticanju kritičkog mišljenja. „Mislim da bi tu prije svega trebalo posvetiti vremena pitanju što je uopće ta „kritika“ u kritičkom mišljenju. Je li to mišljenje mišljeno kao sudište čistoga uma o kojem Kant piše? Nekako sumnjam da je to ono na što prosvjetni radnici, ministri, autori raznih kurikuluma, reformi i nacrta misle kada se razbacuju tim pojmom. Kritičko je mišljenje za njih ono koje je instrumentalizirano; koje nailazi na svoju tržišnu primjenu“, naglašava Guteša, pa nastavlja „Dovoljno je malo zaviriti u te silne kurikulume da bi se uvidjelo kako su oni preslika obrazovanja koje je krojeno po tržišnoj logici. To nije kritičko mišljenje. Važno je reći i da ono kao takvo nije i ne može biti proizvoljno. Tko kritički misli, trebao bi doći do stava da se istinsko obrazovanje ne bi trebalo krojiti prema tržišnoj logici“.

Iako kažu kako je o budućnosti ovoga projekta teško govoriti, jer je još uvijek na svom početku,  njegovi voditelji zaključuju kako entuzijazma ne manjka. „Imamo već neke ideje za iduću akademsku godinu, razmatrali smo ranije spomenuto kritičko mišljenje kao temu, no o tome više kada dođe vrijeme“, navode uz opasku kako se ništa neće raditi na silu, već će se stvari pustiti da idu svojim „prirodnim“ tokom. Ipak, uz poziv na tribinu „Obrazovanje danas, za sutra“ u utorak, 23. svibnja, organizacija Studentskog glasa poziva i na promociju novoizišlog časopisa udruge NOUS (čiji su urednici također Kristina Guteša i Luka Mayer), posvećenog „pitanju svih pitanja“ – pitanju što je filozofija i koja je njezina svrha, a koja će se održati dan kasnije na Filozofskom fakultetu.