Studenti Filozofskog biraju svoje predstavnike

Piše: Leon Ćevanić

Izbori za Studentski zbor Filozofskog fakulteta u Zagrebu održavaju se 29. i 30. marta

Zagrebački Filozofski fakultet široj je javnosti, osim po ostvarivanju zapaženih rezultata na polju humanističkih znanosti i obrazovanja, u velikoj mjeri poznat i po društvenoj angažiranosti svojih studenata, njihovoj zainteresiranosti i poduzetnosti kada je u pitanju svakovrsni politički i socijalni aktivizam. Stoga neopaženo ne smije proći niti činjenica da će studenti Filozofskog fakulteta, kao mjesta odakle su se nerijetko mogli čuti apeli za demokratizacijom društva, pa čak i uvođenjem direktne demokracije, idućega tjedna sudjelovati u najvažnijem obliku demokratskog odlučivanja unutar samog Fakulteta – izborima za predstavnike u Studentskom zboru. Sastavljen od ukupno 15 članova, Studentski zbor FFZG-a zadužen je za zastupanje interesa svih studenata Fakulteta unutar Fakultetskog vijeća, očuvanje njihovih prava te povisivanje razine standarda studentskog života unutar Fakulteta.

Na nadolazećim izborima, koji će se održati 29. i 30. marta, svoje su kandidate za Zbor istaknule dvije liste – „Filozofski je naš!“ čiji predstavnici trenutačno popunjavaju svih 15 mjesta u Zboru, te druga, nedavno uspostavljena, pod nazivom „Filozofski za sve“.

Predstavnik liste „Filozofski je naš!“ Josip Majsec, student 5. godine sociologije, koji je u aktualnom sazivu Zbora bio na funkciji predsjednika, a paralelno s tim i studentskog pravobranitelja, prethodni mandat ove liste, usprkos izazovima poput online-nastave ili reforme studijskih programa, ocjenjuje kao jako dobar.

„Najveći uspjeh je u tome što smo uspjeli podići studentski standard na Fakultetu kroz više razina, uključivši menzu, zaštitu studenata, osiguravanje besplatnih menstrualnih uložaka te štošta drugo“, navodi Majsec te dodaje kako je suradnja s upravom fakulteta bila kontinuirana.  „Današnji odnosi s upravom Filozofskog fakulteta daleko su bolji nego što su bili 2016. kada je lista ‘Filozofski je naš!’ osnovana. Dobrim dijelom je razlog tome što je ova Uprava izabrana na Fakultetskom vijeću, što ju čini ‘našom’ upravom koju možemo držati direktno odgovornom za propuste, što nije bio slučaj s upravom koja je bila na čelu Fakulteta netom prije ove, a to je ona v. d. Miljenka Šimprage. Tada smo se suočavali s dosta problema oko netransparentnosti, pokušaja da se Fakultetu nametnu pravila i organizacija koje nam škode te su studenti generalno bili u manje povoljnom položaju“, dodaje Majsec.

On pritom naglašava i kako na razini zagrebačkog sveučilišta i dalje postoje problemi, u prvom redu vezani uz pokušaje instrumentaliziranja studenata u političke svrhe. „To smo vidjeli u velikoj mjeri s prošlim rektorom Borasom, a brine me da se situacija s novim rektorom nije promijenila, a to potvrđuje i aktualna situacija s dekanicom Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta. A ukoliko studenti pokušaju dignuti glas da nešto naprave, šikanira ih se, ignorira ili im se prijeti. Mimo toga, ono što nam se nameće kao znak za uzbunu je činjenica da su u Srbiji fakulteti digli cijene participacija, što predstavlja značajan udar za studente. Mi se nadamo da do toga neće doći u Hrvatskoj, a ako dođe, borit ćemo se protiv toga da takve promjene opstanu ili uopće zažive. Bolji standard studiranja i demokratičnost visokog obrazovanja predstavljaju vrijednosti za koje se najglasnije treba boriti“, ističe Majsec.

Josip Majsec. Foto: Goran Stanzl/PIXSELL

S druge strane, Adrijan Štivić, student 4. godine povijesti i komparativne književnosti, kao istaknuti član liste „Filozofski za sve“, u ovu utrku također nije ušao bez prethodnog iskustva. Naime, studirajući na preddiplomskoj razini na riječkom Filozofskom fakultetu, Štivić je ondje 2021-2022. također obnašao funkciju predsjednika Studentskog zbora, kao i predsjednika tamošnje Udruge studenata povijesti „DracoTarsaticum“. Nakon što se upisao na diplomsku razinu studija i stoga prebacio na FFZG, vrlo se brzo odlučio aktivirati u ovdašnjim studentskim tijelima.

„Među mojim kolegama nastala je inicijativa da se povežemo s vrlo aktivnim studentima na fakultetu te da participiramo na nadolazećim izborima. S obzirom na to da sam preddiplomski studij završio na Filozofskom fakultetu u Rijeci koji se u protekle tri godine duboko reformirao, smatrao sam da moje iskustvo, kao i znanje o primjerima dobre prakse s drugog sveučilišta, može jako mnogo pridonijeti inicijativi“, govori Štivić. Štoviše, Štivić je u Rijeci bio savjetnik na europskom projektu PerPeTuUm aGile, gdje je bio dio tima koji je uvodio izborne kolegije stručne prakse. Projekt je to koji je svojevrsna nit vodilja za programsku točku o fakultetsko–poslovnoj suradnji liste „Filozofski za sve“. Iako je prethodno studirao na drugom sveučilištu, nema posebnih zamjerki na rad aktualnog saziva Zbora, mišljenja je kako bi se inicijative koje je pokrenuo na riječkom FF-u mogle započeti i na zagrebačkom, poglavito one vezane uz fakultetsko-poslovnu suradnju. „FFZG je najveći fakultet društveno-humanističkih znanosti u Hrvatskoj te nudi vrlo mnogo različitih studijskih programa. Također, fakultet se nalazi u glavnom gradu, pa je stoga vrlo blizu mnogim uglednim institucijama. Dakle, potencijal za fakultetsko–poslovnu suradnju na FFZG-u je vrlo velik“, ističe Štivić.

Adrian Štivić
Adrian Štivić, foto: printscreen

Upravo poticanje fakultetsko-poslovne suradnje po mišljenju predstavnika liste „Filozofski za sve“ predstavlja najjači adut njihovog programa budući da su, prema njihovom doživljaju, studenti željni praktičnih iskustava rada u struci, a ne samo učenja teorijskog znanja za kolokvije i ispite. Budući da su studenti FFZG-a u očima javnosti još uvijek prepoznatljivi po borbi protiv komercijalizacije obrazovanja i borbi za očuvanje javno dostupnog školstva, s liste „Filozofski za sve“ govore kako ova njihova programska točka ne predstavlja udaljavanje od dosad karakterističnih stavova studenata, naglašavajući razliku između pojmova privatnog i poslovnog sektora. „Poslovno nije isto što i privatno, jer poslodavac vam može biti javni sektor (npr. gradska galerija, županijski muzej) ili privatni sektor (npr. IT kompanija, novinska kuća). Kada govorimo o poslodavcima, mislimo o najširem spektru poslodavaca, koji bi također podrazumijevao i udruge te NGO sektor“, govori Štivić. On ističe da bi se kao Studentski zbor zalagali za to da FFZG sklapa suradnje s najširim spektrom poslodavaca na temu pružanja stručne prakse.

„Izborili bismo se za otvaranje serije izbornih kolegija vanjske izbornosti. Student bi upisao taj kolegij, odabrao instituciju te s mentorom u instituciji odrađivao aktivnosti koje mu se nude ili ga zanimaju. Te kolegije bi mogli upisivati svi studenti FFZG-а te bi se tako poticala interdisciplinarnost, tj. timski rad među studentima različitih smjerova i interesa, kao i projektna nastava. S obzirom na to da bi to bio kolegij (u izvođenju u stručnoj bazi), on je sastavni dio studijskog programa, tako da nema veze s komercijalizacijom“. Štivić pritom ističe i uspjeh u provođenju ovih ideja na riječkom FF-u, koje su uvelike podigle javnu vidljivost te stupanj društvene odgovornosti fakulteta, kao i niz drugih prednosti koje bi ostvarivanje ovog nauma donijelo, poput razvijanja komunikativnosti, učenja pisanja projekata ili priopćenja za medije, kao i stjecanja dodatnog znanja iz struke koje unutar nastave na fakultetu studenti možda ne bi mogli dobiti.

FFZG, foto: Matija Habljak/PIXSELL

Lista „Filozofski je naš!“ pak ključnom točkom svoga programa smatra poticanje studentskog angažmana i aktivizma jer, po njihovom mišljenju, pozamašan bi broj studenata htio aktivno sudjelovati u životu fakulteta, ali o njemu nema dovoljno informacija.

„Važno nam je osvijestiti studente da je njihov glas važan, da se čuje i da se može čuti. Ta ideja izražena je i u našoj paroli ‘Naše je da se borimo, vaše je da kažete za što!’“, govori Josip Majsec. Ipak, kao prednost svoga programa lista „Filozofski je naš!“ navodi i svoju prizemljenost te realističnost koja proizlazi iz njihovog prethodnog iskustva u fakultetskim tijelima. „Mi ne obećavamo, kao neki, niz programskih točaka koje ćemo napraviti u šest mjeseci. Filozofski je organizacijski izrazito kompleksan, s puno dionika u svakom procesu, te je stvarno potrebno vrijeme za bilo kakvu promjenu. Mislim da smo dosad pokazali ipak da imamo iskustvo, znanje i volju te ono što možemo obećati jest da ćemo malenim, ali borbenim koracima mijenjati Filozofski nabolje, na zadovoljstvo svih studenata i djelatnika!“, naglašava Majsec.

Za bolji svakodnevni život studenata

Budući da su odlasci u menzu svakodnevni dio studentskog života, iako rad menze nije u nadležnosti Fakulteta već Studentskog centra, obje liste govore o mogućnostima unaprjeđivanja ponude i usluge unutar menze FFZG-a. „Filozofski je naš!“ tako govori o dva aspekta poboljšanja rada menze, jedan vezan uz ponudu hrane, a drugi vezan uz njezino radno vrijeme. „Smatramo da bi ponuda hrane trebala biti raznovrsnija i zdravija, uzimajući u obzir i sve veću želju za vegetarijanskim, veganskim te bezglutenskim jelima. U tu svrhu pričat ćemo s vodstvom SC-a na razini Fakulteta i Sveučilišta kako bismo vidjeli do koje mjere se može unaprijediti ponuda hrane, kao što ćemo i poticati da se što prije donesu izmjene Pravilnika o studentskoj prehrani koje bi postavio novi standard kvalitete hrane u menzama. Uz to, pokušat ćemo u suradnji s SC-om ispregovarati da se produlji radno vrijeme menze te da se zaposli dodatno osoblje ukoliko je ono potrebno za takvo produljenje“, govori Majsec. Lista „Filozofski za sve“ također govori o potrebi za raznovrsnijim i zdravijim obrocima u menzi te produljenju radnog vremena za studente koji imaju nastavu popodne, ali i o uvođenju doručka te deserta i voća.

Foto: Tomislav Miletić/PIXSELL

Zelene programske točke

Za brojne studente FFZG-a pitanje zelenih politika i ekološke osviještenosti predstavlja važnu stavku, što su također prepoznale obje kandidirane liste. „Filozofski za sve“ najprije ističe mogućnost razvoja zelenih disciplina putem horizontalne mobilnosti. „Na našem fakultetu i na sveučilištu mnogo je kolegija koji se bave ekološkim temama, a treba imati na umu da je horizontalna mobilnost studentsko pravo koje mu omogućuje da sluša kolegije na drugim fakultetima Zagrebačkog sveučilišta. Pokušat ćemo pregovarati s nositeljima tih kolegija da ih reformiraju uvođenjem projektne nastave. Primjerice, ako bi se neki ekološki kolegij na PMF-u izvodio po modelu projektne nastave timskog rada, kolege s biologije bi problemu pristupili koristeći znanja prirodoslovnog područja, kolega s povijesti bi iznio svoje uvide, kolega sa sociologije svoje pristupe itd. Rezultat toga bi bio multidisciplinarni uvid u neku problematiku“, govori Adrijan Štivić te dodaje kako je potrebno raditi na suradnji društvenih i prirodnih znanosti, ističući primjer iz vlastite struke, znanstvenu subdisciplinuekohistoriju koja upravo takvim radom postiže istaknute rezultate.

Nadalje, „Filozofski za sve“ kao „zelenu“ programsku točku navodi i planove za uređivanje dvaju unutarnjih dvorišta Fakulteta kao prostora za druženje na otvorenom. Lista „Filozofski je naš!“ pak najprije naglašava svoje uspjehe u provođenju ekoloških politika u prethodnom mandatu, uglavnom uz suradnju sa studentskom inicijativom „Zeleni Filozofski“, koju su članovi Zbora osnovali još 2019. godine, a aktualni zastupnici u Zboru je ponovno aktivirali. „Zeleni Filozofski se izborio za nekoliko stvari u suradnji s Upravom fakulteta, uključujući postavljanje reciklažnih otoka, nabavke ekološki prihvatljivijih aparata za kavu, implementacije više vegetarijanskih opcija u menzi te instalacije polica za šalice koje se mogu koristiti umjesto čašica za aparate za kavu, a najnovija stvar je i sudjelovanje u pokretanju studentskog časopisa ‘GaiaMag’, u kojemu studenti imaju priliku objavljivati radove vezane za ekološke teme“, podsjeća Josip Majsec. Kao buduće aktivnosti, „Filozofski je naš!“ u planu ima provođenje edukacija u vezi recikliranja i razdvajanja otpada te što racionalnijeg korištenja resursa, kao i uljepšavanje zelenih površina u blizini Fakulteta sadnjom gredica cvijeća i bilja koje će privlačiti oprašivače, a dugoročno bi voljeli provesti neke strukturalne projekte koji se tiču energetske učinkovitosti Fakulteta. Ipak, i lista „Filozofski za sve“ računa na dobru suradnju s inicijativom „Zeleni Filozofski“.

Podrška studentskih udruga

U nadolazećim izborima, lista „Filozofski za sve“ prikupila je podršku od ukupno osam studentskih udruga. „Filozofski je naš!“ isto tako s ponosom ističe potporu koju su im za nadolazeće izbore pružile studentske udruge, njih ukupno pet. Osim što su im na tome zahvalni, kandidati ove liste upravo u suradnji sa studentskim udrugama vide realizaciju svojih budućih planova. „Ono što nam je jako važno jest da u sljedećem razdoblju ponovno formiramo Savez studentskih udruga FFZG-a kako bi informacije i komunikacija između udruga postojale i kako bi međusobnim pomaganjem olakšali posao vođenja udruga. Napominjem da su sva vodstva udruga zapravo volonteri, a baviti se npr. financijama nikako nije lagan zadatak za ne-ekonomiste“, govori Majsec te najavljuje kako njihova lista u planu već ima konkretne projekte koje bi realizirala suradnjom sa studentskim udrugama. „U suradnji s Klubom studenata psihologije ‘STUP’ želimo provesti ciklus radionica o psiho-temama relevantnima za studente. Nadalje, važno nam je da pomognemo brucošima u dolasku na fakultet, pa tu želimo potaknuti udruge da osmisle programe mentorstava, uvodnih predavanja gdje bi brucoši saznali osnovne informacije o svojem studiju, upoznali svoje starije kolege itd. I naravno, imat ćemo i redovite sjednice Studentskog zbora, a ne vidim razloga zašto na nekima od njih ne bi imali i mini-radionice/predavanja o svemu vezanom uz faks, npr. kako rezervirati dvoranu i predati molbu. Ukratko, događaja neće nedostajati!“, naglašava Majsec.

Reforma studija

Kao goruće pitanje pred kojim se nalazi FFZG brojni profesori i studenti ističu reformu studija, a predstavnici obje liste smatraju kako je reforma potrebna, ali i imaju stav kako se štošta vezano uz implementiranje reforme moglo odraditi na bolji način. „Mi smo kao studenti bili podzastupljeni na sastancima o općim smjernicama za reformu, što je dovelo do toga da se naši glasovi i interesi nisu uvijek uvažavali, već je profesorski blok gurao smjernice koje bi više išle njima u korist“, govori Josip Majsec s liste „Filozofski je naš!“, no ipak dodaje kako su se za neke stvari uspjeli izboriti – „bodovna raspodjela je mnogo prihvatljivija nego što je to primarno bilo upravo jer smo mi predložili neke izmjene koje idu više ukorak s time kako stvarno izgleda upis kolegija sukladno ECTS-bodovima koje iznose“. Budući da je trenutačna faza reforme ona po kojoj odsjeci moraju, po preporukama fakulteta, izraditi reformirane studijske programe, obje liste imaju pripremljene smjernice kako bi se Studentski zbor trebao postaviti. Adrijan Štivić s liste „Filozofski za sve“ ističe izborne kolegije kao jedan od važnih fokusa. „Naš će stav biti da su upravo izborni kolegiji najvažniji dio studija, jer upravo oni otvaraju mogućnosti studentima da slijede svoje interese. Obavezni kolegiji služe kao neka vrsta preglednog okvira koji studentu daju osnovne uvide u neka pitanja koja dublje razrađuje na tematskim izbornim kolegijima. Također, zalagat ćemo se za internacionalizaciju fakulteta, odnosno da fakultet bude još više međunarodno prepoznatljiv te otvoreniji za strane studente i nastavnike, i to ne nužno samo u područjima strane filologije, po uzoru na FF u Rijeci“. „Filozofski je naš!“ također naglašava kako trenutačno studentski predstavnici igraju glavnu ulogu u realizaciji reforme, zbog čega Majsec dodaje da će se dodatno angažirati da se osigura da studentski glasovi budu adekvatno zastupljeni u kreiranju kvalitetnijeg studijskog programa. „Ako će se tijekom idućeg mandata ići u reformu doktorskih studija, tu ćemo se također uključiti da se doktorski studiji osmisle na način koji bi bio ekonomski prihvatljiviji i vrednovao kvalitetu, a ne to tko ima novaca da studira. Struktura doktorskih studija na Sveučilištu u Zadru nam je nit vodilja za to“.

Foto: Slaven Branislav Babić/PIXSELL

Nezainteresiranost studenata

Ipak, obje se liste slažu kako je nezainteresiranost studenata za nadolazeće izbore velika. „Filozofski za sve“ u tome vidi odraz jedne šire pojave neaktivnosti za društvena pitanja, dok „Filozofski je naš!“ grešku izbirokratiziranog sustava, zbog čega izražava žaljenje što je rad Studentskog zbora organiziran tako da njegovo djelovanje bude nevidljivo prosječnom studentu. „Dobar dio rada Studentskog zbora otpada na sjednice Studentskog zbora i Fakultetskog vijeća, na kojima je većina točaka o kojima se raspravlja stvar puke formalnosti te nemaju nekakvu važnost za studente. Ono što se tiče studenata, često je nešto što se odnosi na specifičnu populaciju, kao što je bio naš angažman da se studentima koji su dobili Covid produljenje studiranja osigura dodatan semestar, ili primjerice da se osigura bolja pristupačnost WC-ima za studente s invaliditetom. Obje stvari odnose se na manje od 100 studenata, što znači da većina studenata neće ni primijetiti da smo uložili trud da se tim grupama pomogne“, objašnjava Josip Majsec te pritom priznaje kako se u prethodnom mandatu moglo više poraditi na predstavljanju rezultata rada Zbora cjelokupnoj studentskoj populaciji FFZG-a. „Boljom strategijom promoviranja našeg angažmana uspjeli smo informirati ljude što točno radimo“, dodaje Majsec. Adrijan Štivić isto tako navodi kako bi se razina informiranosti podigla jasnim javnim komuniciranjem studentskih politika i aktivnosti rada Zbora, te pritom naglašava važnost studentskih medija i društvenih mreža kao posrednika. „Do sada smo u kampanji jako osvijestili studente po pitanju onoga što zastupamo, te na konkretnim primjerima objasnili prednosti naših ideja. Tako ćemo se ponašati i kada budemo vodili Studentski zbor“, najavljuje Štivić.

Studentski interesi iznad svega

Ocjenjujući program konkurentske liste, predstavnici liste „Filozofski za sve“ ističu kako je njihova prednost u odnosu na listu „Filozofski je naš!“ ta što ne gledaju u prošlost, već u budućnost razvoja fakulteta kao i da imaju vrlo inovativne ideje koje je moguće provesti, jer njihovi kandidati imaju veliko iskustvo u svojim područjima. „Glavna obilježja naše liste su uključivost, optimizam i iskustvo“, navode s liste „Filozofski za sve“.

„Filozofski je naš!“ pak priznaje kako su pojedine točke liste „Filozofski za sve“ korektne, no neke ocjenjuju kao nepotrebne ili neupućene u srž problema. „Imamo dojam da je konkurentska lista pristupila problemima jako idealistično i naivno, na način da se svi navedeni problemi mogu riješiti u šest mjeseci bez većih problema. Naravno, ne može ih se kriviti zbog toga, ali prednost naše liste je upravo u tome što imamo članove koji su mnogo bolje upoznati s djelovanjem Fakulteta i struktura na njemu, pa znamo kako pristupiti problemima i na koje načine se mogu riješiti. Zbog toga znamo i na koje prepreke učestalo možemo nailaziti i gdje čitav proces može zapeti. Ukratko rečeno, kolege s konkurentske liste imaju vrlo optimističnu, ali zapravo neiskusnu viziju rada Studentskog zbora pa nude brza rješenja, dok se mi trudimo da naš program bude realističan“, naglašavaju.

Foto: Željko Hladika/PIXSELL

Ipak, budući da je izgledno da će u Studentski zbor ući predstavnici obje liste, s obje strane istaknute su želja i nada za budućom suradnjom. „Vjerujem da ćemo moći surađivati, jer bi nam prioritet trebali biti studentski interesi, a ne osobna politikanstva te karijerne i političke aspiracije koje bi neki mogli imati“, govori Josip Majsec, a Adrijan Štivić zaključuje sličnim tonom – „Ako u zbor uđu predstavnici druge liste, s naše strane mogu očekivati kvalitetnu suradnju jer smo uključivi te zastupamo ono kako se i nazivamo: ‘Filozofski za sve’. Jako smo sretni kada vidimo da studenti postavljaju poticajna pitanja te otvaraju raspravu jer vide veliki potencijal u ideji. Takva vrsta dijaloga je obilježje akademske sredine kojom težimo“.

Rezultati ovih izbora bit će poznati krajem idućeg tjedna, a pred novim predstavnicima u Studentskom zboru u svakom je slučaju mnogo rada i truda, jer o zagrebačkom je Filozofskom fakultetu kao najvećem u državi, sa sedam tisuća upisanih studenata, u svakom slučaju potrebno voditi brigu na dobro osmišljen, ali prije svega kooperativan i kolegijalan način.

 

 


Ako imate prijedlog teme za nas, javite se na portal@privrednik.net

Pratite P-portal i na društvenim mrežama: