Slaba nadležnost i kompetentnost

Piše: Maša Samardžija

Mala izlaznost obilježila je i ovogodišnje, šeste po redu manjinske izbore

manjinska vijeća
Slaba izlaznost i na ovogodišnjim izborima (foto: Vjeran Žganec Rogulja/PIXSELL)

Slaba izlaznost obilježila je i ovogodišnje, šeste po redu manjinske izbore. Kao što je već poznato, početkom maja održali su se izbori za članove vijeća i predstavnike nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj. Svoja vijeća biralo je 14 nacionalnih manjina, a njih 19 biralo je svoje predstavnike. Pravo na članove vijeća i predstavnike definirano je Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina. Naime, prema tom zakonu, vijeća nacionalnih manjina biraju se u jedinicama lokalne, odnosno regionalne samouprave u kojima je najmanje 1,5 posto manjinskog stanovništva, u općinama i gradovima na čijem području živi više od 200 pripadnika pojedine nacionalne manjine, te u županijama na čijem području živi više od 500 pripadnika nacionalne manjine. Ako na području neke jedinice samouprave nisu ispunjeni ovi uvjeti, a na tom području živi najmanje 100 pripadnika nacionalne manjine, onda one biraju svoje predstavnike.

U ovom tekstu ćemo se fokusirati na srpsku nacionalnu manjinu. Jezikom brojki, izlaznost na izbore ove manjine izgleda ovako: za županijska vijeća glasalo je 6,41 posto birača, za gradska vijeća glasalo je 5,45 posto birača, a za općinska nešto više od ostalih – 13,73 posto. Za predstavnike manjina u županijama glasalo je ukupno 5,91 posto, u gradovima 2,01 posto i u općinama 4,27 posto birača. Najviše vijećnika izabrano je s lista Srpskog narodnog vijeća (SNV). Pokušali smo u razgovoru s pojedinim akterima ovih izbora doznati zašto je izlaznost bila tako mala i s kojim se sve problemima vijećnici na terenu susreću.

„Generalno, mi u Srpskom narodnom vijeću smo zadovoljni postignutim rezultatima, uzimajući u obzir da je izlaznost bila u granicama očekivanog. Nadali smo se da će izlaznost ove godine biti bolja, ali su izbori medijski bili jako slabo pokriveni, glavni mediji su o njima slabo ili nikako izvještavali. Također, broj biračkih mjesta je drastično smanjen u odnosu na druge izbore, a treba uzeti u obzir i to da manjine, a posebno pripadnici srpske manjine nerado na svojim biračkim mjestima izlažu svoju nacionalnost, a na ovim izborima se samom pojavom na biračkom mjestu deklariraju“, ističe Boris Milošević, saborski zastupnik i vijećnik Vijeća srpske nacionalne manjine (VSNM) Grada Zagreba.

manjinska vijeća
Boris Milošević (foto: Željko Hladika/PIXSELL)

Milošević dodaje i da na nemotiviranost birača utječe i slaba nadležnost vijeća. Kako stoji u Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina, vijeća nacionalnih manjina u jedinici lokalne samouprave imaju pravo predlagati tijelima jedinice samouprave mjere za unaprjeđivanje položaja nacionalne manjine u državi ili na nekom njenom području, davati prijedloge oko pitanja od značaja na nacionalnu manjinu, isticati kandidate za dužnosti u tijelima državne i lokalne samouprave, biti obaviješteni o temama rasprava predstavničkih tijela, te davati mišljena i prijedloge za programe namijenjene nacionalnim manjinama u medijima na lokalnoj razini.

Predlagati, isticati, biti obaviješteni, davati mišljenja i prijedloge… Sve ove formulacije zapravo ne garantiraju stvarnu političku moć i utjecaj manjinskih vijeća. „Nadležnost vijeća, onako kako je Zakon predvidio, dosta su sužene. Vijeće bi se trebalo boriti za veću i aktivniju ulogu, ali Zakon to nije predvidio. Ljudi onda ne prepoznaju vijeće kao adresu gdje bi se mogli obratiti za rješavanje pojedinačnog problema ili šire zajednice jer je način rješavanja problema vijećima ograničen“, upozorava Milošević.

Ovlasti manjinskih vijeća i uvažavanje njihovih prijedloga i mišljenja ovise i o volji predstavnika lokalne samouprave. Milošević ističe da je ta suradnja na terenu sada puno bolja nego što je bila, ali je još uvijek daleko od idealne. Milošević je u prethodnom mandatu bio predsjednik VSNM Grada Zagreba i kaže da je suradnja s predstavnicima grada bila korektna, ali će se truditi da u narednom periodu više sudjeluju u društvenom i političkom životu grada, te da će naći adekvatne modele kako se suradnja ne bi svodila samo na administrativnu suradnju.

Za Vijeće srpske nacionalne manjine u Vukovarsko-srijemskoj županiji glasalo je 16,40 posto birača. Svetislav Mikerević bio je predsjednik toga vijeća u prošlom mandatu, a nada se i reizboru. Ističe da je zadovoljan ostvarenim uspjehom, ali i izlaznošću. „Izlaznost je mogla biti bolja, ali mi smo zadovoljni, a SNV-ova lista dobila je glasove u skoro svim mjestima, što je pokazatelj da smo dobro radili svoj posao i da je naš trud prepoznat. Budući da na tom području živi velik broj Srba i da je zajednica dobro organizirana, građani su bili dobro obaviješteni o izborima“, kaže Mikerević. On ističe da manjinska vijeća u ovoj županiji imaju dobru suradnju s lokalnom samoupravom, ispunjeni su gotovo svi dogovori, osigurani su prostori i manjinski predstavnici sudjeluju u donošenju odluka. Najveći problem je suradnja s političkom vlašću u Vukovaru. „Mi se još uvijek borimo za prenošenje osnivačkih prava škola sa županije na lokalne samouprave. To bi na neki način dalo Srbima mogućnost da odlučuju o obrazovanju. Moram istaći da su tri naše opštine 2015. godine podnijele zahtjev za prijenos prava, a to su Negoslavci, Borovo i Markušica. Nažalost, ta prava do danas nisu ispoštovana. Grad Vukovar je, takođe, podnio zahtjev i u zakonskom roku od 60 dana je donesena odluka o prijenosu osnivačkih prava“, ističe Mikerević, te dodaje da vijeću ostaje ova borba i u narednom mandatu.

manjinska vijeća
Svetislav Mikerević (foto: YouTube printscreen)

Iako u puno manjem broju, na ovim izborima za vijeća srpske nacionalne manjine bile su i druge liste osim onih Srpskog narodnog vijeća.

„Druge liste su ostvarile uspjeh u nekoliko sredina i dobro je da postoji pluralizam i konkurencija“, ističe Milošević. Dodaje kako je teže motivirati birače kada je samo jedna lista, ali da nema SNV-a, u brojnim sredinama ne bi ni bilo lista za srpska manjinska vijeća.

Do istog zaključka došli su i u Vukovarsko-srijemskoj županiji. „Neki ljudi kod nas nisu ni izašli na glasanje jer su znali da će vijećnici s jedine predložene liste ionako osvojiti mandate“, ističe Mikerević.

Na području grada Gline za vijeće srpske nacionalne manjine glasalo je preko 36 posto glasača, a u Vijeće je ušlo svih 15 vijećnika predloženih na listi udruge Informativni dokumentacijski centar Banije i Korduna. „Mi smo jako zadovoljni izlaznošću, iako je bilo dosta nevažećih listića“, ističe Branka Bakšić Mitić, članica upravnog odbora Udruge i dogradonačelnica Gline. Kaže kako ove godine zbog humanitarnog rada i nedostatka vremena nije bilo županijske liste, ali idućih izbora planiraju se proširiti i na županijsku razinu.

manjinska vijeća
Branka Bakšić Mitić (foto: Sanjin Strukić/PIXSELL)

„Vijećnici trebaju raditi za ljude jer smo mi tu da im pomažemo. Naši vijećnici ljudima kose travu, donose drva, pomažu im da naprave neku žalbu, da pošalju mejl, da im se prenesu važne informacije. Mi se borimo i to su ljudi prepoznali“, ističe Bakšić Mitić. Kaže da nije zadovoljna kako se krovna organizacija za koordinaciju vijeća, SNV, odnosi prema vijećnicima koji nisu s njihove liste. „Mislim da svi trebamo raditi za zajednicu, a ignoriranje nas kao izabranih vijećnika, nije u redu“, upozorava Bakšić Mitić. Kao zamjenica gradonačelnika Gline, kaže kako nema puno ovlasti. „Ja ne mogu ni uzeti auto ako mi gradonačelnik ne odobri. Imam previše godina i iskustva da bih za svaki izlazak na teren tražila dozvolu, pa radije koristim svoj auto. Već nekoliko godina upozoravam da treba postaviti rasvjetu u Majskim Poljanama, a još to nije riješeno. On je gradonačelnik svih građana i mislim da bi se trebalo ravnopravno rasporediti sredstva. Većina ljudi ne želi se iseliti iz svojih kuća i ja ih razumijem, ali moramo im osigurati osnovne uvjete za život. Kad vidim da ne ide iz grada, ja pokušavam iz raznih donacija osigurati sredstva“, ističe Bakšić Mitić.

Razlozima male izlaznosti na manjinske izbore znanstveno se bavila profesorica Antonija Petričušić s Pravnog fakulteta u Zagrebu. Ona je u svom radu pod nazivom „Provedba izbora za članove vijeća i predstavnike nacionalnih manjina“ pokušala odgovoriti zašto novo normiranje Zakona o izboru vijeća i predstavnika nacionalnih manjina 2019. godine nije doprinijelo povećanju odaziva birača. Istraživanje je relevantno i za ovogodišnje izbore jer je odaziv bio vrlo sličan kao i prošlih izbora 2019. godine. Petričušić u svom radu ističe da detaljna zakonska razrada izbornih pravila nije bitno utjecala na i dotad slabu izlaznost birača, te je propuštena prilika da se širom zakonodavnom intervencijom napokon legitimira ta institucija kao bitna za ostvarivanje prava manjina u lokalnim zajednicama.

Antonija Petričušić (foto: Žarko Bašić/PIXSELL)

„U stručnoj i manjinskoj zajednici već se od provedbe prvih izbora za članove vijeća i predstavnika nacionalne manjine navodilo da je uzrok kontinuirano slabe izlaznosti birača na izbore za vijeća strah od stigmatizacije pripadnica i pripadnika manjina, koji svoje političke predstavnike i predstavnice biraju u posebnom, izdvojenom izbornom ciklusu. Taj je argument možda imao smisla na samom početku provođenja odredbi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, kada je u tada još poslijeratnom razdoblju u pojedinim dijelovima Hrvatske bila zamjetna značajna distanca, pa i nesnošljivost prema pojedinim nacionalnim manjinama“, ističe u svom radu Petričušić, te dodaje kako joj se vjerojatnijim čini argument da pripadnice i pripadnici nacionalnih manjina ne konzumiraju to svoje izborno pravo zato što nisu zainteresirani za instituciju vijeća i predstavnika nacionalnih manjina i nemaju povjerenja u nju.

„Ukoliko bi vjerovali da ta institucija doista efektivno doprinosi unaprjeđenju, očuvanju i zaštiti položaja nacionalnih manjina u društvu, posebice na lokalnoj i regionalnoj razini vlasti, dakle da utječu na kvalitetu njihovih života, pripadnice i pripadnici manjina imali bi više razloga podupirati je na izborima“, zaključuje Petričušić. Ističe da je i osnovni razlog slabog odaziva i uska nadležnost vijeća, jer ona imaju tek savjetodavnu ulogu u pripremi prijedloga općih akata jedinica samouprave. Petričušić nadalje ističe da često članice i članovi vijeća ne sudjeluju na sjednicama jer o tome nisu obaviješteni. Također, dodaje da i nekompetentnost članova vijeća dodatno doprinosi dojmu nepovjerenja u institucije. „Ako žele mijenjati taj trend, vijeća trebaju aktivnije djelovati u lokalnoj politici, trebaju se umrežavati međusobno u koordinacije, trebaju surađivati s organizacijama civilnog društva i s dionicima lokalnog razvoja i tako biračima dokazati svoju relevantnost i institucionalnu nužnost“, ističe Petričušić u svom radu. Zaključuje da će pripadnice i pripadnici manjina izlaziti na izbore za vijeća kada budu imali osjećaj da ta vijeća čine nešto vrijedno i smisleno za manjinsku zajednicu u kojoj djeluju.

 


Ako imate prijedlog teme za nas, javite se na portal@privrednik.net

Pratite P-portal i na društvenim mrežama: