Većina će se složiti s onom poznatom izrekom da na mladima svijet ostaje, ali malo je onih koji se time ravnaju u svom poslu i radu. Danas kada je egzistencija mnogima dovedena u pitanje, često se zaboravlja da nismo sami na svijetu i da postoje oni koji trebaju pomoć. Nekada je tako malo truda potrebno da bi se nekome zaista puno pomoglo. Ne kaže se uzalud da su mladi jedna od najranjivijih skupina u društvu. Pred njima je neizvjesna budućnost, a često se na njih zaboravlja. Iako se uspjehom mladih svi vole ponositi, kada im treba pomoć, rijetko ih se tko sjeti. Kada su ti mladi još i pripadnici srpske nacionalne zajednice, onda je njihova ranjivost još veća. No iz ranjivosti može nastati nevjerojatna snaga. Tu nevjerojatnu snagu sve više vidimo kod mladih Srba u Hrvatskoj koji se organiziraju i putem svojih udruženja pokreću velike promjene u društvu i pokazuju da ozbiljno shvaćaju svijet koji im se prepušta.

Omladinska mreža Srba u Hrvatskoj (oMreža) oformljena je kako bi se mlade ljude animiralo i ohrabrilo da preuzmu aktivniju ulogu u društvu. Članovi ove omladinske organizacije nedavno su proslavili šest godina djelovanja. Mirko Sužnjević, jedan od začetnika ove ideje, prisjeća se početaka i ističe kako je oMreža zamišljena da informira mlade o pojedinim aktivnostima zajednice, ali i o mogućnostima zapošljavanja.

– Željeli smo na jednom mjestu oformiti bazu mladih, skupljati i dijeliti informacije, umrežavati se i pomagati jedni drugima – kaže Sužnjević i dodaje kako se iz tog razloga ova inicijativa u svojim počecima zvala Omladinska informativna mreža.

Budući da su društvene mreže danas mladima prijemčiv izvor informacija, osnivači su osnovali grupu na Facebooku i tako je sve krenulo. Ubrzo se područje djelovanja proširilo izvan virtualnog svijeta te su članovi zasukali rukave, uzeli alate u ruke i krenuli na teren. Kako mnogi Srbi žive u ruralnim i opustošenim krajevima, uočena je potreba da se tim ljudima pruži ruka solidarnosti, pa su tako članovi i aktivisti oMreže počeli provoditi radne akcije. Do sada su očistili i raskrčili brojne zapuštene seoske škole, crkve, spomenike, privatne domove. Kamo god dođu, mještani ih srdačno dočekuju, jer vidjeti mlade da cijeli dan sređuju jednu napuštenu i potpuno zakrčenu školu nije svakidašnji prizor. Možda je najveća čar ovih radnih akcija što mladi, kroz rad, pjesmu i smijeh, barem na jedan dan unesu život u napuštena sela. Osim radnih akcija, oMreža je provodila i brojne druge aktivnosti. Organizirali su putovanja za mlade, humanitarne aktivnosti, školu ruskog i engleskog jezika, druženja sa značajnim Srbima u zajednici, zabave za mlade u Privrednikovom domu… Prije nekoliko godina postali su dio YEN-a, europske organizacije koja okuplja mlade iz manjinskih redova. Članovi oMreže pohađali su brojne YEN-ove seminare, a ove godine bili su domaćini jednom takvom na kojemu su ugostili mlade pripadnike drugih nacionalnih manjina. Sužnjević ističe kako im je najteže bilo okupiti mlade Srbe iz Zagreba.

– Ne znam je li to zbog straha, ali uočili smo da mladi iz Zagreba, a tu mislim na one koji nisu aktivni u zajednici, teže prilaze zajednici i rjeđe se uključuju u naše aktivnosti – primjećuje Sužnjević.

Omladinska mreža djeluje pri Srpskom narodnom vijeću koje im uz Vijeće srpske nacionalne manjine Grada Zagreba i financijski pomaže. Svi članovi djeluju volonterski, a vodi ih želja za povezivanjem i pomaganjem mladima.

Djeca koju okuplja Udruženje Žene kososvske doline na putovanju

Za razliku od mladih u Zagrebu koji su se samoorganizirali, mlade u Biskupiji u blizini Knina okuplja udruženje Žene kosovske doline koje je osnovano prije šest godina. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju otvorile su se brojne mogućnosti i ove žene su odlučile prestati čekati da im netko ponudi posao te su osnovale svoju udrugu. Pored brojnih aktivnosti koje provode, a koje su namijenjene zaposlenju žena i brizi o starijim i nemoćnim članovima društva, članice ovog udruženja uvidjele su da u općini živi velik broj djece te su se upustile u vaninstitucionalni rad s njima. U svom dosadašnjem radu provele su niz programa i projekata u svrhu očuvanja srpskog jezika i srpske kulture. Tako već šest godina provode s mladima “Ljetnu školu srpskog jezika i kulture” gdje se njeguju nacionalna kultura i tradicija. To je jedinstvena prilika da djeca nauče nešto više o svojoj kulturi i jeziku jer u obrazovnom sustavu za to nemaju priliku. Udruženje okuplja oko stotinu srpske djece s područja općine Biskupija, s kojima također obilaze sakralne srpske spomenike u Hrvatskoj. Uz pomoć općine, stavili su u funkciju i igraonicu za mališane predškolskog uzrasta kao i biblioteku “Dositej Obradović” kojoj su pribavili velik broj knjiga. Odnedavno je oformljena i mlada novinarska sekcija koja kreira lokalne novine “Bac’ de oko”.

– Počeli smo se sastajati u našem Edukacijskom centru kojemu je svrha educiranje mladih i očuvanje života na selu. Došli smo na ideju da osnujemo lokalne novine i da pišemo o običajima i događanjima na selu. Počeli smo iz hobija. Tada nismo očekivali da ćemo biti ovako uspješni – kaže srednjoškolka Mia Katić koja je jedna od najaktivnijih novinarki u redakciji.

U sklopu ovog projekta posjetili su i beogradski RTS gdje su im njihovi novinari prenijeli dio svoga znanja i iskustva. Mia ističe kako su mladi, koji su aktivni u novinarskoj sekciji, počeli istraživati tradiciju, običaje i kulturu svog naroda i tako došli do mnogih informacije koje prije nisu poznavali. Ona sama još uvijek ne razmišlja o budućnosti, ali kaže kako bi voljela ostati u svom kraju. Zahvaljujući proaktivnim ženama, mladi koji žive u općini Biskupija dobili su priliku sudjelovati u brojnim aktivnostima, učiti o svojoj nacionalnoj kulturi, putovati, pisati i svakodnevno proširivati vidike.

Sjednica Akademskog udruženja srpske omladine Josif Runjanin

Za razliku od Dalmacije, mladi u istočnoj Slavoniji znatno su brojniji, a ove godine u julu nekoliko mladih entuzijasta u Vukovaru osnovalo je Akademsko udruženje srpske omladine “Josif Runjanin”, koje okuplja akademske građane mlađe od 40 godina s područja Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije. Osnivači ističu kako im je najvažniji cilj povezivanje mladih s područja ove dvije županije te njihovo poticanje na aktivniji javni život. Predsjednik udruženja, Dušan Velimirović, navodi primjer nedovoljne povezanosti mladih iz Vukovara i Baranje, a situacija se sada dosta popravila jer su se preko udruženja mladi počeli međusobno posjećivati i družiti. Iako su još uvijek mlado udruženje, već su imali nekoliko akcija. Dvjema učenicima slabijeg materijalnog stanja omogućili su put na Beogradski sajam knjiga, održali su sastanak s mladim predstavnicima Hrvata iz Srbije s kojima planiraju suradnju i oformili su mrežu mladih. Plan im je organizirati humanitarne akcije, razne promocije, tribine i predavanja za mlade, a jedan od primarnih ciljeva je povezivanje mladih Srba na istoku Hrvatske s mladim Srbima koji trenutno žive van njenih granica.

– Ne želimo se ograničavati samo na naš teritorij jer smo svjesni da nam i mladi koji su otišli iz države mogu pomoći na svoj način – ističe Velimirović.

Upravo je iseljavanje uz nezaposlenost jedan od najvećih problema koji pogađa mlade, kako na ovom području tako i u cijeloj zemlji.

– Jedan od glavnih razloga zbog kojeg smo osnovali Akademsko udruženje srpske omladine “Josif Runjanin” je da obrazovane mlade ljude, koji se još nisu afirmirali u zajednici, učinimo vidljivijima – kaže Velimirović i dodaje kako će njihovom vidljivošću korist imati kako oni kao pojedinci tako i zajednica.

U tome su već uspjeli jer su se brojni akademski obrazovani mladi priključili radu zajednice i svojim znanjima i sposobnostima doprinose njezinom boljitku. Članovi ovog udruženja zadali su sebi visoke ciljeve prema kojima sigurno koračaju, a njihovi članovi i aktivisti već daju velik doprinos srpskoj zajednici na istoku zemlje.

O mladima koji su još uvijek na svom putu da postanu akademski građani više od 120 godina brine Srpsko privredno društvo Privrednik iz Zagreba. Privrednik je najstarija srpska organizacija u Hrvatskoj, kojoj je glavni cilj stipendiranje talentiranih učenika i studenata slabijih materijalnih mogućnosti s područja cijele Hrvatske. Danas, kada i besplatno obrazovanje košta, aktivisti Privrednika ulažu velik trud kako bi osigurali sredstva za stipendije i u tome pokazuju velik uspjeh. Svake godine Privrednik stipendira u prosjeku više od 50 mladih i na taj način im olakšava njihov obrazovni put. Svjesni su u Privredniku da novčana pomoć, koliko god važna bila, nije jedina pomoć i potpora koja je mladima potrebna u današnjem društvu, pa se osim stipendiranja u Privredniku provode i brojne druge aktivnosti za mlade i zbog mladih. Dvaput mjesečno održavaju se tribine na kojima se raspravlja o aktualnim društvenim temama, organiziraju se kulturne i zabavne večeri, likovne kolonije i brojni humanitarni događaji. Privrednikovi aktivisti svakodnevno su na raspolaganju svojim stipendistima, a planira se da se još više pojača rad s njima kako bi im se olakšalo školovanje i studiranje, ali i kako bi ih se još bolje međusobno povezalo kroz druženja i edukacije.

Privrednikovi stipendisti na 7. Kongresu

Jedan od važnih Privrednikovih projekata je i informativni P-portal koji djeluje već pet godina.

– Kako je Privrednik u svojoj dugoj tradiciji, koja se proteže kroz tri veka, uvek bio usmeren baš na mlade, pokrenuli smo informativni P-portal jer smo želeli da stvorimo platformu upravo mladim ljudima, prvenstveno našim bivšim i aktuelnim stipendistima, da iskažu svoje mišljenje i bruse novinarski zanat, da im otvorimo prostor u kojem će se čuti i njihov glas – ističe Olivera Radović, urednica portala i potpredsjednica Društva.

Teme koje portal prati tiču se prvenstveno srpske zajednice, s posebnim naglaskom na sve ono što preokupira mlađe generacije.

– Sadržajima koje nudimo na našem portalu pokušavamo da damo svoj doprinos da se slika o nama popravi, da bude objektivnija. To je važno i za one mlade koji čitaju naš portal, ne samo za one koji pišu. Važno je jer ih to ohrabruje i, verujemo, daje im bar malo snage da se odupru nezasluženo nametnutoj kolektivnoj krivici koja se u ovom društvu prećutno podrazumeva – poručuje Radović.

Većina aktivnosti u Privredniku provodi se volonterski, a nedostatak sredstava je najčešća prepreka na koju Privrednikovi aktivisti nailaze, ali upravo su oni pokazatelj da se i s veoma ograničenim sredstvima mogu napraviti velike stvari. Pojedini bivši stipendisti sada su Privrednikovi aktivisti koji, svjesni koliko im je pomoć u školovanju značila, sada pomažu generacijama koje dolaze. I to je zapravo glavna Privrednikova misija, jer solidarnost i ulaganje u obrazovanje jedini su put opstanka i napretka srpske zajednice u Hrvatskoj.

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email