Dok sam se s unukom mirno šetala parkom, stazom koja je predviđena za šetnju, iznenada je na mog unuka skočio pas mješanac crne boje. Pas ga je ugrizao za lakat desne ruke i tim ugrizom slomio mu je ruku. Ni unuk ni ja psa nismo izazvali, dakle to ne može biti razlog njegovog napada. Postoji li mogućnost da se obratimo vlasniku psa, a to je naš susjed kojeg dobro poznajemo, kako bismo zatražili određenu satisfakciju zbog štete koju smo pretrpjeli?

Marija P., Zagreb

Prema sudskoj praksi, pas koji se bez povoda nekontrolirano kreće cestom kojom se kreću ljudi smatra se opasnom stvari. Što znači da će vlasnik toga psa, ukoliko pas izazove određenu štetu, odgovarati za tu štetu po kriteriju odgojnosti od opasne stvari i to kao njezin imalac, odnosno vlasnik na osnovu odredbe čl. 1063 Zakona o obveznim odnosima. Također, odredbama članka 9 st. 1 Odluke o držanju pasa, divljih životinja, zvijeri (Službeni glasnik grada Zagreba br. 13/94) određeno je da se na ulici, javnoj površini, u parkovima i prostorijama koje služe zgradi kao cjelini pas mora voditi na uzici, tako da ne ugrožava sigurnost i zdravlje ljudi, drugih životinja i njihovo kretanje.

Vlasnik, odnosno imalac odgovara za štetu po objektivnom načelu, što znači da nije potrebno da je vlasnik psa odnosno imalac te opasne stvari na bilo koji način kriv za takvo ponašanje psa koje je uzrokovalo štetu. Vlasnik psa mogao bi se djelomično ili potpunosti osloboditi odgovornosti za nastalu štetu samo ukoliko postoje slučajevi određeni čl. 1067 Zakona o obveznim odnosima: ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti; ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći ni otkloniti; ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete. Ako je nastanku štete djelomično pridonijela treća osoba, ona odgovara oštećeniku solidarno s vlasnikom stvari, a dužna je snositi naknadu razmjerno težini svoje krivnje.

Prema tome, imate pravo zatražiti od vlasnika psa pravičnu novčanu naknadu – satisfakciju, zbog pretrpljenih fizičkih boli, duševnih boli i straha, izazvanih napadom psa. Ukoliko se vlasnik psa ogluši na takve vaše zahtjeve i ne dođe do izvansudskog dogovora, preostaje vam da podnesete tužbu za naknadu štete pred nadležnim općinskim sudom i tako pokrenete sudski spor protiv vlasnika psa. U tom slučaju pred sudom morate dokazati kada i gdje se dogodio štetni događaj. Stoga je važno predložiti kao dokaz saslušanje svjedoka očevica i priložiti policijski zapisnik ukoliko je slučaj prijavljen policiji. Visinu pravične novčane naknade odnosno satisfakcije koju tražite dokazivat ćete na način da predložite medicinsko vještačenje temeljem medicinske dokumentacije koju također dostavljate sudu. Medicinsko vještačenje će odrediti jačinu i trajanje povredom izazvanih fizičkih i duševnih boli i straha, a sud će temeljem nalaza i mišljenja vještaka kao i drugih provedenih dokaza utvrditi visinu pravične novčane naknade odnosno satisfakcije, a sve sukladno čl. 1100 Zakona o obveznim odnosima. Kod sporova radi naknade štete važno je napomenuti da prema odredbama čl. 230 st. 1 Zakona o obveznim odnosima tražbina naknade štete zastarijeva nakon tri godine otkada je oštećenik saznao za štetu i osobu koja je štetu počinila.

 

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email