U novoj epizodi podcasta „Samo fakti“ gostovali su Iva Zelić, glavna urednica portala Libela i Josip Sipić, voditelj projekta GenderFacts, koji provjeravaju rodne dezinformacije, odnosno sve aspekte informacijskog poremećaja usmjerene prema ženama, rodnim manjinama, spolnim manjinama i drugim društvenim manjinama. U razgovoru s novinarkom Mirelom Pejaković Levstek objasnili su različite vrste ovih fenomena.

„Dezinformacije su lažni sadržaji koji su kreirani s namjerom nanošenja štete, misinformacije su ti isti lažni sadržaji koji su dijeljeni ili su kreirani bez namjere činjenja štete, a malinformacije su točne informacije koje su kreirane ili dijeljene s namjerom nanošenje štete“.

Govoreći o učestalosti ovakvih Informacijskih poremećaja u javnom prostoru, gosti podcasta su istaknuli da su najprisutniji tijekom izbornih kampanja.

„Bitan aspekt rodnih dezinformacija su rodni stereotipi koji postoje odavno, ne samo kao društveni obrasci već i kao stereotipi na koje se i sami mediji oslanjaju, posebno kada izvještavaju o političarkama. Na taj način oni postaju normalizirani i predstavljaju osnovu za kreiranje dezinformacijskih narativa“, rekla je Iva Zelić.

Josip Sipić je naglasio važnost šireg konteksta u borbi protiv dezinformacija:

„Razotkrivanje pojedinačne dezinformacije bez šireg narativnog konteksta ne daje željeni efekt. Ključna uloga fact-checkera jest provjera informacija, ali je jednako važno smjestiti ih u širi kontekst – razumjeti čemu služe, kakav narativ grade i kakve posljedice ostavljaju. Nije dovoljno samo odrediti je li nešto točno ili netočno, već treba sagledati kako to utiče na izbornu utakmicu, javno mnijenje i širu društvenu klimu. Specifičnost našeg rada ogleda se u tome što se bavimo ljudskim pravima, te mogućim prijetnjama po njih. Dezinformacije i manipulativni narativi značajno doprinose promjenama stavova i politika, posebno kada su u pitanju društvene manjine.“

Na pitanje zašto su dezinformacije i ovakvi narativi često usmjereni na manjinske grupe, Sipić je objasnio da im je cilj polarizacija društva i homogenizacija biračkog tijela vlasti.

„To se postiže stvaranjem osjećaja ugroženosti od ’drugih’, pri čemu su mete najčešće društvene manjine. Na taj način se problemi većine prikrivaju, a manjine instrumentaliziraju kao ’idealni neprijatelji’ i dežurni krivci. Povijest, posebno Drugi svjetski rat, pokazuje da su ovakvi mehanizmi često korišteni za preusmjeravanje nezadovoljstva i izbjegavanje rješavanja suštinskih problema.“

Facebook je nedavno odlučio da u Sjedinjenim Američkim Državama odustane od fact-checkinga, što dodatno otežava borbu protiv dezinformacija. Društvene mreže, uključujući Facebook, postale su glavni izvor lažnih informacija, jer bilo tko može objaviti i dijeliti sadržaj bez ograničenja, što predstavlja ozbiljan problem za društvo.

„Zakazali smo u regulaciji i pravovremenim reakcijama. Europska unija sada pokušava nešto poduzeti, ali to je prilično zakašnjela reakcija. Dezinformacije na mrežama nisu samo problem – one su postale norma. Regulativa kasni, a dodatni problem je i neujednačena implementacija propisa na nacionalnim razinama, bez jasne strategije borbe protiv ovog fenomena. Situaciju dodatno komplicira politički kontekst, uključujući jačanje populističkih lidera poput Donalda Trumpa i ovisnost EU od američkih tehnoloških platformi“, naglasio je Sipić.

On je istaknuo da se dezinformacije šire mnogo brže nego što ih je moguće provjeriti, zbog čega edukacija igra ključnu ulogu u borbi protiv njih.

U nastavku razgovora bilo je riječi o tome kako zadržati nepristranost u novinarstvu, kako tehnologija i digitalizacija utiču na rad fact-checkera, koliko je umjetna inteligencija opasna u kontekstu dezinformacija, ali i o problemima s pristupom informacijama, posebno kada su u pitanju osjetljive teme i kada se odgovori traže od državnih institucija.

Nove epizode podcasta „Samo fakti“ možete slušati na platformi SoundCloud, kao i na Radio Privredniku (OVDJE) svake prve subote u mjesecu u 12 sati (premijerno), kao i u više repriznih termina.

U nastavku pogledajte epizodu na našem YouTube kanalu.

Financira Europska unija – NextGenerationEU.

Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije, kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije. Europska unija i Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.