U novoj epizodi podcasta „Samo fakti“ gostovala je zamjenica voditeljice predstavništva Europske komisije i voditeljica odjela za medije Andrea Čović Vidović. U razgovoru s novinarkom Mirelom Pejaković Levstek govorila je o tome koliko je važno boriti se protiv poplave lažnih vijesti ili dezinformacija u javnom prostoru, koji su mehanizmi te borbe te koji su najveći izazovi s kojima se Hrvatska suočava u toj borbi.
„Podizati svijest građanki i građana o tome da su izloženi dezinformacijama je nulti početni korak, osvijestiti da ono što čujemo i vidimo u javnom prostoru nije nužno uvijek potpuno ili nekad nije uopće istinito“, rekla je Čović Vidović. Prema njenim riječima, postoje tri vrste dezinformacija: misinformacije, koje nastaju kada neko nenamjerno širi netočne informacije vjerujući da su točne; dezinformacije, koje sadrže dijelove istine, ali su tendenciozne i usmjerene ka potvrđivanju određenih uvjerenja; i lažne vijesti, koje su potpuno izmišljene i lako prepoznatljive. Najveći izazov predstavlja upravo druga kategorija, jer je namjerno plasirana, djelomično točna i utiče na percepciju javnosti.
Hrvatska je jedina članica EU koja je kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti razvila sustav provjere točnosti informacija. Projekt je osmišljen nakon pandemije, ali se bavi jačanjem otpornosti društva, uključujući demokraciju. Na pitanje što razlikuje ovaj projekt u Hrvatskoj od sličnih inicijativa u drugim članicama EU, gošća podcasta „Samo fakti“ istakla je da dezinformacije ne znače isto u svim državama članicama i da su se dezinformacije posebno intenzivirale tijekom pandemije i rata u Ukrajini.
„S tim dvama stvarno markirajućim događajima i za Europu, ali zapravo i za svijet, jako je porasla količina dezinformacija, tako da su svi krenuli razmišljati o tome na razini država članica. Puno je nacionalnih projekata, a na europskoj razini uspostavljen je kodeks ponašanja u borbi protiv dezinformacija, kojeg su potpisale brojne digitalne platforme“, rekla je Čović Vidović.
Uredba o digitalnim uslugama, koja se primjenjuje u svim državama članicama EU, prebacuje odgovornost za provjeru sadržaja s krajnjih korisnika na velike online platforme. Ova pravila obvezuju društvene mreže i druge digitalne servise s više od 45 milijuna korisnika u EU da nadziru tko plasira sadržaj, tko ga plaća te da označavaju AI-generirani sadržaj ili uklanjaju dezinformacije.
„Vidjeli smo za vrijeme velikog potresa u Zagrebu 2020. u tom stanju, egzaltiranosti, emocionalne nepribranosti, da smo tada najranjiviji. U krizama. Ako smo dovoljno pismeni medijski, dovoljno svjesni toga da fenomen dezinformacija postoji, i u takvom stanju ćemo dvostruko provjeriti. To nam može biti osobni alat da ne bismo donijeli krivu odluku u krizi, u kontekstu u kojem nam je sužena mogućnost razmišljanja“, istakla je Andrea Čović Vidović
Koliko je važno da EU financira projekte poput uspostave provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka, kako EU gleda na problem SLAPP tužbi u Hrvatskoj i na koji način se planira podržati zaštita novinara i medija, kako bi Europski akt o slobodi medija mogao unaprijediti medijsku scenu u Hrvatskoj i što su ključne odredbe ovog akta… poslušajte u novoj epizodi podcasta „Samo fakti“.
Nove epizode podcasta „Samo fakti“ možete slušati na platformi SoundCloud, kao i na Radio Privredniku (OVDJE) svake prve subote u mjesecu u 12 sati (premijerno), kao i u više repriznih termina.
U nastavku pogledajte epizodu na našem YouTube kanalu.
Financira Europska unija – NextGenerationEU.
Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije, kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije. Europska unija i Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
