Ruralni razvoj i preduzetništvo jedina šansa za opstanak sela

Piše: Vladislav Stojičić

Karakteristika današnje Srbije je da u gradovima nema šta da se radi, a u selima nema ko da radi. Selo je uvek spašavalo Srbiju, to čini i danas, pa je …

Karakteristika današnje Srbije je da u gradovima nema šta da se radi, a u selima nema ko da radi. Selo je uvek spašavalo Srbiju, to čini i danas, pa je njegov razvoj i spas za Srbiju u kojoj godišnje umre oko 110.000, a rodi se tek 70.000 novih žitelja. Po broju stanovnika rastu samo Beograd, Novi Sad i Niš. Po tome se Srbija nalazi na začelju Evrope, a iza nje je samo Bugarska.

4444Od 4.709 sela u Srbiji nestaje svako četvrto ili njih 1.200. U 1.034 sela Srbije danas ima po manje od 100 stanovnika. U Republici Srbiji u celini je potrebna nova agrarna i socijalna reforma. Ruralni razvoj i ruralno preduzetništvo predstavljaju novu razvojnu filozofiju agrobiznisa u Evropskoj uniji. Ovo bi bio rezime naučne konferencije Selo na jugu Srbije 2016 Branislava Gulana, člana odbora za selo Srpske akademije nauka i umetnosti.

Stanovništvo Srbije u celini je sve starije i svake godine se sve više smanjuje zato što opada i broj sklopljenih brakova i broj rođene dece, a raste mortalitet i odseljavanje u inostranstvo. Ovo se u najvećoj meri odnosi na sela, a naročito na ona u brdsko-planinskim i pograničnim područjima koja su već više od pola veka izložena sve većoj depopulaciji, senilizaciji i socijalnoj devastaciji u svakom pogledu.

– U agrarnoj politici za brdsko-planinska sela, a ovde je većina takvih, potreban je strateški zaokret ka radno aktivnim granama poljoprivrede, kao što su stočarstvo, povrtarstvo i voćarstvo, jer bi se tako zapošljavali oni koji su bez posla, smanjilo bi se odseljavanje u gradove, a stvarali bi se i uslovi da se poneko vrati da radi u nasleđenom i zapuštenom gazdinstvu i živi u selu iz kojeg su se ranije njegovi roditelji odselili u grad. U populacionoj politici država Srbija bi morala da obezbedi svestranu potporu mladim bračnim parovima da ostaju u selima u kojima će da žive i da u njima na pristojan način mogu da rađaju i podižu svoju decu. Za to se moraju obezbediti posebni finansijski, socijalno-statusni i kulturni podsticaji. Potrebno je osmisliti državne i regionalne programe oživljavanja održivih sela, tako što bi se u njih privukli investitori koji bi zapošljavali one koji su u gradovima nezaposleni, a došli bi u takva sela da žive i da u njima nađu zaposlenje i započnu neki sopstveni posao u poljoprivredi ili u nekoj drugoj privrednoj delatnosti – između ostalog ističe Branislav Gulan, koji je i član naučnog društva ekonomista Srbije.

Poražavajući podaci

SAM_6217Prema zvaničnim rezultatima poslednjeg popisa stanovništva, od ukupno 2.487.886 domaćinstava u Republici Srbiji, čak 555.467 ili 22,3 odsto sačinjeno je od svega jednog člana! Srbija se suočava sa ozbiljnim demografskim problemima budući da je poslednji popis pokazao da su za devet godina nestala dva grada veličine Niša i Čačka. Prema poslednjem popisu, u Srbiji je bilo manje za 380.000 stanovnika, nego devet godina pre tog popisa. Odliv stanovništva je najuočljiviji u Istočnoj i Južnoj Srbiji, budući da je najveći broj onih koji su otišli u inostranstvo upravo iz tih krajeva.

Stari momci i devojke

Istraživanja pokazuju da danas u srpskim selima živi oko 260.000 momaka i 100.000 devojaka, koji su se približili pedesetoj godini života, a da nisu zasnovali porodice. Razlozi ovoj pojavi su brojni, a posledice katastrofalne. Sraman je bio i naziv “seljak”, pa devojke nisu htele da se udaju i da žive na selu, da hrane stoku i obrađuju njive… Radije su uvek odlazile u gradove, udavale se za portire u fabrici i mnogo siromašnije živele. Kada bi svaki od njih imao ženu i samo po jednog potomka bilo bi to novih 500.000 stanovnika, značajnih za biološku, demografsku i ekonomsku reprodukciju sela i društva u celini.

Prazna sela

SAM_6219Podaci ukazuju na činjenicu da se ruralni krajevi i dalje prazne, da Srbija gubi bitku za seoske sredine, a rastu samo tri najveća grada. Primera radi, Šabac se za poslednje dve decenije smanjio za gotovo 10.000 ljudi, Priboj je izgubio 6.000 stanovnika, a Crna Trava se prepolovila, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku. Osim tri najveća grada (Beograd, Novi Sad i Niš) sa stanovništvom jedino ne kubure mesta sa bošnjačkim žiteljima, poput Novog Pazara, Tutina i Sjenice, kao i opštine sa albanskim življem na jugu Srbije.

– Srpsko selo se nalazi na raskršcu izmedu nestanka i opstanka. Proces devastacije ruralnih područja je veoma intenzivan. Manifestuje se u raznim formama. Da bi se zaustavili negativni trendovi na srpskom selu potrebna je nova i ofanzivna politika ruralnog razvoja. Prema prihvaćenom gledištu ekonomske teorije cilj ruralnog razvoja jeste bolja valorizacija ruralnih resursa, njihov doprinos povećanju bogatstva i blagostanja, posebno ruralnih stanovnika, a takode i društva u celini. Sela nisu samo proizvodni pogoni, već i mesta za život, boravak, odmor, rekreaciju… Evropska iskustva treba da nam budu poruka u politici ruralnog razvoja, koja mora biti prilagodena lokalnim resursima i inicijativama – zaključuje Branislav Gulan.

 


Ako imate prijedlog teme za nas, javite se na portal@privrednik.net

Pratite P-portal i na društvenim mrežama: