Zoran Stefanov (Iskaz): Muzika je jezik koji svako razume

Piše: Vladislav Stojičić

Krajem prošle godine su sjajnim koncertima sa brojnim prijateljima obeležili deceniju postojanja. Muzički sastav Iskaz dolazi iz Pančeva, regionalno je popularan, aktivan i poznat po energiji, kreativnosti, doslednosti, beskompromisnosti. Zoran …

Krajem prošle godine su sjajnim koncertima sa brojnim prijateljima obeležili deceniju postojanja. Muzički sastav Iskaz dolazi iz Pančeva, regionalno je popularan, aktivan i poznat po energiji, kreativnosti, doslednosti, beskompromisnosti. Zoran Stefanov, frontmen benda Iskaz, za P-portal govori o novim navikama slušalaca, doslednosti, stvaranju, saradnjama, regionu, ljudima…

Kako se živi u Pančevu na početku ove 2017. godine? Kakve utiske nosite iz razgovora sa ljudima?

Ne znam koliko sam merodavan da odgovorim na ovo pitanje iako živim u tom gradu. Toliko jurcam oko svojih poslova i svega da ne stižem da zastanem i popričam sa ljudima. Rekao bih da je isto kao i prošle godine u ovo vreme, stvari se nisu bitno promenile što i ne mora da znači da je dobra stvar.

Prateći vaš rad oseća se da Iskaz nije samo muzička grupa, već nešto mnogo slojevitije, sveobuhvatnije. Nova empatija i solidarnost, građena na iskrenosti, prijateljstvu, senzibilitetu, energiji. Na čemu je vaš iskaz baziran?

U drugom delu pitanja je i veliki deo odgovora na isto. Od samog početka je to bila ideja, pokret i pre svega akcija i inicijativa. Angažovano stvaralaštvo koje oko datog senzibiliteta okuplja ljude istih mišljenja i shvatanja. Moglo bi se reći da je baza od koje se polazi sačinjena od upornosti, istrajnosti i verovanja u ono što se želi.

Zatrpani smo informacijama, pažnja nam luta, sve se konzumira pa i muzika i kultura. U eri hiperprodukcije svega i svačega menjaju se i navike ljudi. Koliko sada ljudi uživaju u slušanju, razmišljanju, obradi onoga što zovemo hrana za dušu?

U poslednje vreme sam počeo mnogo više da se okrećem tome kako ja doživljavam muziku i koliko uživam u slušanju, razmišljanju i obradi te hrane. To u neku ruku može da znači da je pravi odgovor na ovo pitanje krajnje pesimističan u pogledu ere konzumerizma, dok sa druge strane promena kreće od nas samih (iako se u tom smislu nisam mnogo menjao). Izvesno je da se svako ko je navikao na postepeno slušanje i temeljnu obradu dela, danas teško snalazi sa brzinom protoka informacija. Svakako bi trebalo imati u vidu da se i današnja dela umnogome razlikuju od onih za koje je bilo potrebno tumačenje: “Šta je pisac hteo da kaže“. Danas je sve svedeno i radi na „prvu loptu“, kako bi se što brže i lakše zaradile pare.

Od trenutka pisanja jedne pesme pa do njenog objavljivanja, zna da prođe dosta vremena. Da li se nekada pribojavate da će pesma do objavljivanja izgubiti na aktuelnosti? Ili još bolje, kako prepoznajete taj glas, intuiciju ili osećaj koji govori da je to prava stvar?

Ne razmišljam mnogo o aktuelnosti pesme. Verovatno bi u današnjem vremenu imao više „uspeha“ da se bavim time, ali aktuelnost pesme podrazumeva i njenu prolaznost. Više mi prija da pravim na neki način univerzalne numere koje će moći da se slušaju i za 10 godina. Smatram da je vrlo bitno da se u tom smislu funkcija uma stavi iza srca jer je to jedini način da se nešto iskreno uradi. Svaki vid fabrikovanja i kalkulacije nije dugotrajan. Momenat nadahnuća, kada se tokom stvaranja čovek naježi, to govori da je na pravom putu.

[youtube]https://www.youtube.com/watch?v=lBU5IEAHLtQ[/youtube]

 

Slobodno tržište je ušlo u sve oblasti našeg života, a profit je postao vodeći obrazac i težnja. Gde spajate, a gde razdvajate Iskaz, sa svim što on nosi, nasuprot borbe za egzistenciju?

Meni je mnogo bitno da radim to što volim. Sreća moja je to što sam svestran, inače ne znam kako bih (smeh)… Šalim se, naravno, mada u svakoj šali ima pola ozbiljnog. Moj razvojni put je nekako tekao uporedo sa razvojem društvenih mreža i isplivavanjem slobodnog tržišta. Kroz to putovanje sam uspeo da savladam dosta srodnih delatnosti vezanih za muzičko stvaralaštvo, te u tom smislu nikad nisam morao da ugrožavam svoj identitet i integritet kako bih svoju muziku okrenuo striktno egzistencijalnom pitanju. Ta prodaja parčeta duše je pogubna za čoveka.

Nakon završenih ratnih sukoba, muzika, a posebno hip hop, prvi je povezao ljude u regionu. Poznati ste po muzičkim saradnjama. Kakva su vaša iskustva?

Oduvek sam voleo da sarađujem sa ljudima koji mene inspirišu i koji mogu duhovno da nadograde moju priču. To su mahom ljudi u kojima ja prepoznajem svoja stremljenja, stavove, osećanja i shvatanja. U tom smislu je sumanuto govoriti i o granicama, pa čak i o jezičkim barijerama. Muzika je jezik koji svako razume. Nama je donela to da smo obišli ceo Balkan i neke zemlje Evrope i da smo upoznali mnogo ljudi sa kojima smo ostali u kontaktu. To je pravo bogatstvo. Ljudi su svuda, ako ne isti onda umnogome slični, pitanje je samo da li su dobri ili loši. Diverzitet u kulturnom smislu može biti samo zanimljiva stvar.

I kad običan svet iz regiona normalno komunicira, putuje i obnavlja ili stvara nove odnose, vodeći političari su stalno u virtuelnom sukobu. Šta primećujete kada putujete po zemljama bivše Jugoslavije?

Ljudi sa kojima mi imamo kontakt misle isto što i mi. Na politiku gledamo sa podsmehom i postavljamo se iznad situacije. Nažalost smo svi bili svedoci toga kako može da zaludi mase, ali srećom se vremena i generacije menjaju pa se nadam da će „oni posle onih pre“ biti mnogo pametniji ako već mi nismo. Moja generacija je svojim delovanjem napravili veliki korak u obesmišljavanju političkog prepucavanja. Zanimljivo kod zemalja bivše Jugoslavije je to da svi imaju funkcionere sa mahom istim sklonostima i sumanutim delovanjem, samo su imena različita.

[youtube]https://www.youtube.com/watch?v=fcAS8TcMcbs[/youtube]

 

Koje teme još niste obradili, a privlače Vam pažnju i šta u muzici još želite da naučite, saznate?

Nisam do sada pisao izmišljene priče. Mahom mi je referenca bila realnost, bilo da se radi o psihologiji ličnosti, ljubavi ili socijalnom angažmanu. Fikcija je nešto gde nisam mnogo zalazio, a to me privlači. Kada je reč o učenju u muzici, lepota je u tome što uvek postoji nešto novo da se nauči i nikad nismo dovoljno dobri samo u jednoj sferi muzike. Usavršavanje je beskonačno i prelepo.

Na čemu trenutno radite i kada ćemo moći da vas čujemo u Hrvatskoj?

Trenutno se radi na novom albumu pod radnim nazivom „Lavirinat“ (Lavirint/inat), a u Hrvatsku uvek rado odemo kad nas neko od organizatora pozove. Nadamo se da ćemo osvežiti stara prijateljstva i steći nova prvom prilikom s proleća.

[youtube]https://www.youtube.com/watch?v=eNkbXGMGKaU[/youtube]


Ako imate prijedlog teme za nas, javite se na portal@privrednik.net

Pratite P-portal i na društvenim mrežama: