U jednom dnevnom listu objavljene su uz moje ime i prezime neistine koje me jako vrijeđaju i uznemiruju. Sve te dezinformacije objavljene su kako u tiskovnom izdanju tih dnevnih novina, tako i na njihovim internetskim stranicama, te se upisivanjem moga imena na internetskoj tražilici pojavljuje taj tekst koji me kompromitira i stvara predrasude o meni. Kako mogu popraviti štetu nastalu objavljivanjem teksta koji je usmjeren na moje sramoćenje?

Petar N., Zagreb

Objavljivanjem netočnih informacija i klevete povrijeđena su vaša prava osobnosti i to pravo na ugled, čast i dostojanstvo, pravo na tjelesno i duševno zdravlje, što je zagarantirano svakom čovjeku člankom 35 Ustava Republike Hrvatske i člankom 8 Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, jer jamče pravo na poštovanje i pravnu zaštitu osobnog i obiteljskog života, dostojanstvo, ugled i čast svake osobe. To dalje znači da vam je počinjena neimovinska šteta koju možete naknaditi objavljivanjem ispravka informacije i isprike nakladnika, kao i isplatom naknade sukladno općim propisima obveznog prava.

Prvi je korak u postupku ostvarivanja popravljanja nastale štete, sukladno Zakonu o medijima (NN 59/04, 84/11, 81/13), podnošenje zahtjeva za ispravku i ispriku naslovljenog na nakladnika i na glavnog urednika dnevnog lista koji je objavio te informacije, i to u roku od 30 dana od dana saznanja za objavu netočnih i klevetničkih informacija. Zakon o medijima propisuje da zahtjev treba sadržavati odgovor na objavljenu informaciju istovjetne prirode i duljine kao i objavljena odnosno osporavana informacija. Ukoliko je zahtjev usmjeren na komentiranje dezinformacija i ako je tekst objave ispravke veći od same dezinformacije, glavni urednik nije u obvezi udovoljiti zahtjevu za ispravku odnosno ispriku. Podnošenjem zahtjeva za ispravku i ispriku, sukladno članku 22 stavu 2 Zakona o medijima, ispunjen je zakonski uvjet da možete potraživati novčanu satisfakciju pred nadležnim općinskim sudom zbog boli koju ste pretrpjeli povredom prava osobnosti.

No i nakon svih poduzetih radnji kojima pokušavate sanirati nastalu nematerijalnu štetu nedozvoljeni i sramotni sadržaj i dalje će se nalaziti na stranicama web-portala tog dnevnog lista, a isti će se pojavljivati i upisivanjem vašeg imena u Google pretraživač. U tom slučaju potrebno je zahtijevati od nakladnika tog dnevnog lista i Googlea uklanjanje predmetnog teksta s vašim osobnim podacima s portala i arhiva pretraživača radi prestanka povrede prava osobnosti i uklanjanja opasnosti štete u smislu povrede ljudskih prava koja jamči članak 35 Ustava RH i članak 8 Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Podnošenje zahtjeva za objavu ispravka i isprike, kao i zahtijevanje naknade nematerijalne štete pred općinskim sudom sukladno Zakonu o medijima i Zakonu o obveznim odnosima način je na koji se uspješno naknađuje nematerijalna šteta nastala objavom neistina i kleveta. Međutim, problem se javlja ako se predmetni tekst s vašim osobnim podacima i dalje nalazi na web-portalu i dostupan je javnosti, a novine koje objavljuju sporne informacije, prema dosadašnjoj praksi, kao ni hrvatski Google, ne žele udovoljiti zahtjevu za njihovo brisanje. U svojim odgovorima pozivaju se na prioritet zaštite javnog interesa objavom spornih informacija nasuprot zaštite prava na privatnost podnositelja zahtjeva. Stvari se ipak mijenjaju: u nedavnoj presudi protiv španjolskog Googlea Sud Europske unije odlučio je kako je za brisanje podataka s pretraživač obvezan upravo Google, pa pojedinac koji traži brisanje osobnih podataka neće morati dokazivati da je njihovo čuvanje nužno i da nisu od javnog interesa. Sukladno takvom stavu Suda, zahtjeve za brisanje osobnih podataka koji se nalaze na internetu ubuduće treba dostavljati direktno hrvatskom Googleu, iako isti još uvijek ne postupa po recentnoj praksi Suda EU-a u Luksemburgu.

 

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email