Još 2001. godine Vipnet je pokrenuo protiv mene ovršni postupak zbog neplaćenog računa u iznosu od 1.200 kuna, iako nikada nisam dobio račun na taj iznos i nikada mi nije predočeno o kojem se to trošku radi. Nakon što je podnijet prijedlog za ovrhu sud je donio rješenje o ovrsi koje je postalo pravomoćno. Na temelju tog rješenja popisane su stvari u mom stanu i određena je javna dražba. No ta dražba nije uspjela. Ovih dana primio sam novi prijedlog za ovrhu i rješenje o ovrsi u kojem se određuje da se ovrha provede na svim mojim računima i oročenim sredstvima. Da li se može ponovno tražiti ovrha duga od prije 16 godina?

Milan J., Zagreb

Člankom 46 stavak 1 točka 11 Ovršnog zakona (Narodne novine broj 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 67/08, i 139/10) propisano je da se protiv rješenja o ovrsi može izjaviti žalba ako je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom. Slijedom iznesenih činjenica proizlazi da želite izjaviti žalbu zbog nastupanja zastare i time ući u spor zbog prisilne naplate potraživanja koju je ovrhovoditelj odnosno Vipnet već bio pokrenuo 2001. godine. Ono što je bitno za utvrditi je činjenica da li je vođenjem ranijeg ovršnog postupka došlo do prekida zastare potraživanja u smislu odredbe članka 233 Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35//05, 41/08 i 78/15, u daljnjem tekstu ZOO). Prekid zastare propisan je člankom 241 ZOO-a koji određuje da se zastara prekida podnošenjem tužbe i svakom drugom vjerovnikovom radnjom poduzetom protiv dužnika pred sudom ili drugim nadležnim tijelima radi utvrđivanja osiguranja ili ostvarenja tražbine. Odredbom članka 242 stavka 1 ZOO-a propisano je da prekid zastare izvršen podnošenjem tužbe ili kojom drugom vjerovnikovom radnjom poduzetom protiv dužnika pred sudom ili drugim nadležnim tijelom radi utvrđivanja, osiguranja ili ostvarenja tražbine nije nastupio ako vjerovnik odustane od tužbe ili radnje koju je poduzeo, a odredba stavka 2 članka 241 ZOO-a određuje isto tako da nije bilo prekida ako vjerovnikova tužba ili zahtjev budu odbačeni ili odbijeni, ili ako određena mjera osiguranja bude stavljena izvan snage.

Prema tome, da bismo mogli dati pravni savjet u kojem smjeru izjaviti žalbu na, kako ga vi nazivate, novo rješenje o ovrsi za istu tražbinu za koju je već bila provedena ovrha, važno je kao prvo izvršiti uvid u sudski spis iz 2001. kako bi se provjerilo i utvrdilo na koji način je predmetna ovrha okončana, da li je okončana, odnosno da li je ista obustavljena. Prema članku 5 stavak 4 Ovršnog zakona, ovrhovoditelj ima mogućnost da radi namirenja tražbine predloži nova sredstva ili predmet ovrhe, ako se pravomoćnim rješenjem o ovrsi na određenim stvarima ili na određenom predmetu ovrha ne može provesti. U tom slučaju sud povodom prijedloga ovrhovoditelja donosi novo rješenje o ovrsi i nastavlja postupak na temelju tog rješenja.

Ukoliko je ovrha koja je pokrenuta 2001. godine okončana na način da je ista obustavljena, možete izjaviti žalbu na novo rješenje o ovrsi i to zbog nastupanja zastare tražbine sukladno članku 233 ZOO-a koji glasi: “(1) Sve tražbine koje su utvrđene pravomoćnom sudskom odlukom ili odlukom drugoga nadležnog tijela javne vlasti, ili nagodbom pred sudom ili drugim nadležnim tijelom, odnosno javnobilježničkim aktom, zastarijevaju za deset godina, pa i one za koje zakon inače predviđa kraći rok zastare. (2) Međutim, sve povremene tražbine koje proistječu iz takvih odluka ili nagodbe, odnosno javnobilježničkog akta i dospijevaju ubuduće zastarijevaju u roku predviđenom za zastaru povremenih tražbina.”

Međutim, nećete imati uspjeha u sporu ukoliko postupak povodom rješenja o ovrsi iz 2001. nije obustavljen odnosno nije bio okončan, već je sud povodom ovrhovoditeljevog prijedloga radi promjene sredstava i predmeta ovrhe donio novo rješenje i tako nastavio postupak. U tom slučaju može se provesti ovrha radi namirenja potraživanja nastalog prije 16 godina.