Predsjednik sam jedne udruge građana koja je osnovana 2010. godine s ciljem obnavljanja crkve u jednom ličkom selu. Crkva je srušena još za vrijeme Drugog svjetskog rata i želja nam je da njenom obnovom pridonesemo obnovi i razvoju sela.

Iako od nadležnih tijela nisam dobio nikakve informacije, zanima me da li prema važećem Zakonu o udrugama imam obvezu ponovnog prijavljivanja već postojeće udruge i da li za to postoji rok?

Slavko I., Gospić

Zakonom o udrugama (Narodne novine, br.74/2014), koji je stupio na snagu 1. listopada 2014., utvrđena je obveza da u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu, odnosno do 1. listopada 2015. sve udruge usklade svoje statute s novim zakonom i da sukladno Pravilniku o sadržaju i načinu vođenja Registra udruga Republike Hrvatske i Registra stranih udruga u Republici Hrvatskoj podnesu zahtjev za upis promjena pri uredima državne uprave u županiji, odnosno gradskom uredu Grada Zagreba nadležnom za poslove opće uprave pri sjedištu udruge. Novi Zakon o udrugama donesen je zbog toga što u prije važećem nisu bile dovoljno jasne odredbe o upravljanju udrugama i tijelima udruge, nisu postojale jasne odredbe o nadzoru nad radom udruge, što znači da su sada važeće odredbe novog zakona usmjerene na transparentnost i javnost poslovanja udruge. Također, donošenjem novog Zakona o udrugama išlo se za time da se modernizira Registar udruga jer u njemu nije bilo podataka o statutu, adresi, a sada je povezan s Registrom neprofitnih organizacija pri Ministarstvu financija. S obzirom na to da broj registriranih udruga ne odgovara stvarnom stanju i da određen broj udruga nije aktivan, Zakon o udrugama propisuje kako postojeće udruge moraju do 1. listopada 2015. uskladiti svoje statute s novim zakonom i podnijeti zahtjev za upis promjena Uredu državne uprave. One koje ne usklade statut u navedenom roku bit će brisane iz Registra udruga. Po novom zakonu javnost ima uvid u stvarnu brojnost i aktivnost udruga putem registra središnje elektroničke baze podataka koja je ustrojena pri Ministarstvu uprave, a koju vode nadležni uredi jedinstveno za sve udruge, odnosno strane udruge u RH. Javnost i transparentnost rada stvorili su i mogućnost nadzora nad radom udruga od strane samih članova, a sve radi zaštite svojih prava i pravnih interesa.

Da bi se postigla što veća transparentnost u radu udruga novim zakonom proširen je obvezni sadržaj statuta i isti mora sadržavati podatke o članstvu, odredbe o područjima djelovanja prema ciljevima, odredbe o sazivanju skupštine u slučaju isteka mandata, odredbe o načinu osiguranja javnosti djelovanja udruge te odredbe o izboru i opozivu likvidatora. Radi zaštite načela tržišnog natjecanja, kao obvezni sadržaj statuta predviđa se i navođenje gospodarskih djelatnosti (ako ih udruga obavlja) sukladno zakonu, odnosno posebnom propisu kojim se uređuje obavljanje određene djelatnosti. Preciznim definiranjem odredbi vezanih uz imovinu, obavljanje gospodarskih djelatnosti i financiranje udruga sprečavaju se moguće zlouporabe, odnosno onemogućavaju se oni koji za svoje interese zloupotrebljavaju pravni status udruge. Novim odredbama o prestanku postojanja, likvidaciji i brisanju omogućeno je lakše brisanje udruga iz registra udruga. U cilju usklađivanja statuta udruge sa Zakonom o udrugama potrebno je da novi statut sadrži sljedeće odredbe:

1. U preambuli statuta udruga se treba pozivati na članak 13. Zakona o udrugama (Narodne novine, broj 74/14); 

2. Članak 1. statuta u kojem se navodi što se sve regulira statutom treba uskladiti s člankom 13. stavkom 3. Zakona o udrugama, kojim je određeno što sve sadrži statut udruge;

3. Statutom treba propisati ovlasti osobe ovlaštene za zastupanje, sukladno članku 19. Zakona o udrugama;

4. Pored ciljeva i djelatnosti udruge, statut treba sadržavati područje djelovanja sukladno ciljevima (npr. kultura, sport, zaštita ljudskih prava i sl.) te gospodarske djelatnosti koje udruga obavlja sukladno posebnim propisima;

5. Statut treba sadržavati odredbe o sadržaju popisa članova sukladno članku 12. stavku 4. Zakona o udrugama (pored obveznih, mogu se navesti i drugi podaci, npr. mail adresa, broj telefona i sl.), osobi ovlaštenoj za vođenje tog popisa (sugerirati da se odredi funkcija koja ima mandat) i o tome da popis članova treba biti uvijek dostupan svim članovima i nadležnim tijelima;

6. Statutom trebaju biti propisana prava, dužnosti i odgovornosti članova i stegovna odgovornost članova;

7. Odluku o udruživanju u saveze udruga, zajednice, mreže i u međunarodne udruge može donijeti samo skupština;

8. Statutom udruga sama određuje načine rješavanja sporova, što se smatra sukobom interesa te način njihova rješavanja;

9. Prema Zakonu o udrugama skupštinu čine svi članovi ili njihovi predstavnici, a može se odrediti da skupštinu čine samo pojedine kategorije članova;

10. Ako skupštinu čine predstavnici članova, obvezno treba propisati trajanje njihovog mandata;

11. Ako udruga odluči da maloljetnici s navršenih 14 godina života mogu odlučivati na skupštini udruge, statut obvezno mora sadržavati odredbu o tome da na skupštini odlučuju uz pisanu suglasnost zakonskog zastupnika ili skrbnika;

12. Statutom se obvezno treba propisati tko saziva skupštinu u slučaju isteka mandata tijelima udruge;

13. Odredbu o nadležnostima Skupštine treba uskladiti s člankom 18. Zakona o udrugama;

14. Odredbu statuta o imovini treba uskladiti s člankom 30. Zakona o udrugama;

15. Odredbu statuta o tome kome ostaje imovina udruge u slučaju prestanka postojanja udruge treba uskladiti s člankom 53. Zakona o udrugama, kojom je određeno da se tada imovina predaje udruzi, ustanovi ili zakladi koja ima iste ili slične statutarne ciljeve;

16. Statut treba sadržavati odredbu o likvidatoru.

 

 

 

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email