Zadržati mlade

Piše: Dragana Zečević / P-portal.net

Prema istraživanju koje je pre nekoliko godina proveo Ekonomski fakultet iz Zagreba, od 428 opština u Hrvatskoj čak 250 ne može funkcionisati bez pomoći države. Situacija je naročito teška u opštinama …

Prema istraživanju koje je pre nekoliko godina proveo Ekonomski fakultet iz Zagreba, od 428 opština u Hrvatskoj čak 250 ne može funkcionisati bez pomoći države. Situacija je naročito teška u opštinama sa srpskom većinom, na područjima koja su bila pogođena ratom.

Među onima koje ne zavise isključivo od pomoći države je i opština Erdut sa sedištem u Dalju, u Osječko-baranjskoj županiji. Reč je o opštini s većinskim srpskim stanovništvom. Prema poslednjem popisu stanovništva iz 2011., u toj pograničnoj opštini u četiri naseljena mesta – Aljmašu, Bijelom Brdu, Erdutu i Dalju – na površini od 158 četvornih kilometara živi ukupno 7.308 stanovnika, od čega 3.987 ili 54,56 odsto Srba. Ostalo su pripadnici hrvatskog naroda (37,96 odsto) i pripadnici manjina, od kojih su najbrojniji Mađari s udelom od 5,06 odsto u ukupnom stanovništvu. Za razliku od nekih drugih sredina, u Erdutu se mogu pohvaliti dobrim međunacionalnim odnosima i multikulturalnošću. Erdut će ostati zapamćen u istoriji i kao centar mira: u njemu je 12. novembra 1995. potpisan Erdutski sporazum koji je nakon godina ratnih stradanja doneo mir na ove prostore. Taj datum je ujedno Dan opštine Erdut.

Uprkos dobrim rezultatima u radu i brojnim projektima koje su realizovali kako bi poboljšali kvalitet života lokalnog stanovništva i stvorili povoljnije okruženje za investitore, i ova opština deli sudbinu ostatka države. Katastrofalno stanje privrede na istoku Hrvatske rezultiralo je velikim brojem nezaposlenih i iseljavanjem stanovništva, a ako tome pridodamo izrazito lošu demografsku situaciju, najveći izazov je kako zadržati i zaposliti lokalno stanovništvo, pre svega mlade.

– Naš osnovni cilj u 2015. godini biće pokušati zadržati mlade ljude i pronaći modele zapošljavanja kako bismo im osigurali egzistenciju, što će biti najteži deo posla – ističe opštinski načelnik Jugoslav Vesić i dodaje da će u sklopu javnih radova ovog proleća biti zaposleno 50 ljudi s područja te opštine.

Na području erdutske opštine danas deluje oko 496 porodičnih poljoprivrednih gazdinstava, šest trgovačkih društava i pedesetak obrta.

– Sve je više OPG-ova koji zapošljavaju, pa možemo reći da imamo manju stopu nezaposlenosti u odnosu na prosek Osječko-baranjske županije. Veliki problem je zapošljavanje populacije starije od 45 godine, naročito žena. Kroz projekte i Evropski socijalni fond pokušaćemo podići njihove kompetencije i obučiti do 60 ljudi, kako bi bili konkurentni na tržištu rada – priča direktorka Preduzetničko razvojnog centra opštine Erdut Bojana Orsić.

Osnovni pokretači razvoja u opštini su mali preduzetnici. Preduzetništvo se zasniva na ugostiteljskoj, trgovačkoj i uslužnoj delatnosti te poljoprivredi. Poljoprivreda i ruralni turizam su strateške, razvojne grane. Poljoprivrednicima se danas otvaraju vrata u smislu korištenja novca iz Programa ruralnog razvoja, napominje naša sagovornica, ali i podvlači da je potrebno proizvodnju klasičnih ratarskih kultura (pšenice i kukuruza) zameniti novim oblicima proizvodnje – povrtlarstvom, voćarstvom i cvećarstvom.

Zahvaljujući viziji opštinskog rukovodstva, opština Erdut je među prvima na istoku Hrvatske uhvatila priključak za Evropsku uniju osnivanjem Preduzetničko razvojnog centra 2007. godine. Od osnivanja do danas realizovali su više od 25 projekata i inkasirali preko 16 miliona kuna iz evropskih i nacionalnih fondova.

Opštinsko komunalno preduzeće Čvorkovac sa sedištem u Dalju, osnovano 1998., beleži konstantan rast prihoda (od 2.671.502 kune, koliko su iznosili ukupni prihodi 2007., do 7.234.358 kuna prihoda za 2013). Prošla godina u tom smislu nije relevantna, ističe direktorka Čvorkovca Anđelka Tomašević jer je sa 1. majem 2014. preduzeće podeljeno na dve pravne osobe, u skladu sa Zakonom o vodama, pa je taj segment poslovanja izdvojen u pravnu osobu Čvorkovac – Vodne usluge d.o.o.

Osnovan s ciljem da distribuiše pitku vodu u svim naseljima erdutske opštine, Čvorkovac danas ima široku paletu usluga. Između ostalog, rade na ozelenjivanju površina, obavljaju pogrebne i dimnjačarske usluge, organizuju zbrinjavanje komunalnog otpada, vrše građevinske i hortikulturne radove za osnivača i treća lica, uređuju i održavaju parkove, proizvode urbanu opremu, upravljaju otpadom, održavaju nerazvrstane ceste u zimskim i drugim uslovima itd. Zapošljavaju 38 radnika.

– Svako novo radno mesto koje otvorimo još je jedna srećnija porodica, a nama svima još veća odgovornost – napominje Anđelka Tomašević, koja je po struci magistar ekonomije, a na čelu Čvorkovca je od 2008. godine.

Zahvaljujući svom geografskom položaju, prirodnim lepotama (36 kilometara dunavske i 13 kilometara dravske obale), kulturno-istorijskom nasleđu i bogatoj gastronomiji, opština ima veliki potencijal za razvoj kontinentalnog turizma. Kada je reč o smeštajnim kapacitetima, ona danas raspolaže sa 108 ležaja i ima do 200 hiljada poseta godišnje. Sve se više domaćinstava uključuje u dnevna primanja turista, što podrazumeva jedan obrok, najčešće ručak.

U opštinskom središtu Dalju rođen je naučnik svetskog glasa Milutin Milanković (1879. – 1958). Ovaj astronom, geofizičar, klimatolog, matematičar, inženjer, pronalazač, doktor tehnike, univerzitetski profesor i književnik osnivač je Katedre za nebesku mehaniku na Univerzitetu u Beogradu, poznat po teoriji ledenih doba. Značajna uloga u razvoju buduće turističke ponude ovog kraja namenjena je upravo Kulturno-naučnom centru “Milutin Milanković” iz Dalja, smeštenom u obnovljenoj rodnoj kući ovog velikana. Taj centar bi trebao postati stecište učenika, studenata i mladih naučnika iz celog sveta. Kroz ovu ustanovu prosečno prođe i do hiljadu i po ljudi godišnje.

– Verujemo da će i turistički potencijal Kulturno-naučnog centra “Milutin Milanković” u budućnosti doći do izražaja, što zavisi od niza faktora: razvoja kontinentalnog turizma i kulturnog turizma. To zahteva znatna ulaganja u infrastrukturu (prenoćište, parking) i u kadrove – ističe direktor KNC-a Đorđe Nešić.

Dodaje da turistički potencijal imaju i erdutska kula s kraja 15. veka, dvorac Adamović-Čeh u Erdutu, Patrijaršijski dvor u Dalju, Vinski muzej u Dalju i Etno-kuća u Bijelom Brdu. Značajan podsticaj bilo je i otvaranje luke na Dunavu kod Aljmaša koja bi trebalo da prima oko 30 hiljada ljudi godišnje. Uz razvijen verski turizam (marijansko svetište Aljmaš s preko 100 hiljada hodočasnika godišnje) potrebno je, kaže Nešić, obnoviti lovni i ribolovni turizam te podstaći vinski turizam jer već postoji vinska cesta s desetak malih vinara, a tu je i erdutska vinarija s kapacitetom od četiri miliona litara vina godišnje.

 


Ako imate prijedlog teme za nas, javite se na portal@privrednik.net

Pratite P-portal i na društvenim mrežama: