Krajem prošlog tjedna iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) stigla je vijest o privremenoj obustavi dijela mjera aktivne politike zapošljavanja koje se financiraju iz državnog proračuna na što je javnost burno reagirala. Iako iz HZZ-a tvrde kako nije riječ o ukidanju niti jedne mjere, već o redefiniranju pojedinih mjera s ciljem postizanja efikasnosti trošenja sredstava i učinkovitosti, situacija je vrlo jednostavna – proračunska sredstva za ovu godinu su potrošena, a HZZ je odlučio najefikasnije doskočiti problemu, odnosno obustaviti pojedine mjere – pišu na H-alteru, prenosimo dio, a čitav članak pročitajte na linku.
Naime, na nedavno održanoj sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća prihvaćen je prijedlog privremene obustave pojedinih mjera, a tu odluku je dan kasnije, 23. lipnja, potvrdilo i Upravno vijeća HZZ-a. Tom odlukom obuhvaćene su mjere potpora za zapošljavanje, samozapošljavanje, usavršavanje, stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa te javni radovi, isključujući javne radove za Rome.
– Naša analiza i vanjska evaluacija učinkovitosti mjera za razdoblje 2010. – 2013., koja je dovršena prije četiri mjeseca, pokazala je da se kod pojedinih mjera novac iz proračuna trošio nekontrolirano i nedovoljno učinkovito po nezaposlene, zbog čega smo uz dogovor sa socijalnim partnerima odlučili obustaviti daljnju provedbu dijela djela mjera na postojeći način, odnosno redefinirati ciljane skupine i uključivati u mjere skupine koje su u nepovoljnom položaju na tržištu rada. Sredstva smo odlučili usmjeriti na one mjere koje daju brze i dobre rezultate, kao i na redefinirane mjere koje pravednije i učinkovitije ostvaruju svoju osnovnu funkciju, a to je zapošljavanje nezaposlenih – priopćili su iz HZZ-a nakon što se digla panika da se ukidaju mjere poput one najpopularnije – stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa (SOR).
Kako navode iz HZZ-a u priopćenju, mjera SOR-a provodila se krajnje neselektivno, i za nedeficitarna zanimanja, za osobe s visokom stručnom spremom i bez institucije mentorstva te je ozbiljno rušila cijenu rada, čime je u potpunosti zaustavljeno klasično zapošljavanje mladih.
– Dakle, mjera će i u budućnosti ostati, ali bitno redefinirana. Biti će puno otvorenija najugroženijim skupinama na tržištu rada, a to su mladi koji su najviše do četiri mjeseca u evidenciji nezaposlenih te dugotrajno nezaposlene mlade osobe – objašnjavaju iz HZZ-a.
Da je potrebno redefinirati mjere slaže se i Marin Živković iz Mreže mladih Hrvatske, koji ističe kako su ovogodišnjim proračunom sredstva za financiranje mjera za zapošljavanje iz proračuna praktički prepolovljena i već sada potrošena te, naglašava Živković, preostala su sada samo sredstva Europskog socijalnog fonda s kojima se nastavlja financiranje.
– Najveći problem je što smo informacije o obustavi dobili iz priopćenja koje je nejasno te je tek kasnije detaljnije pojašnjeno o čemu se tu zapravo radi. Analiza je pokazala neke nedostatke, ali ne tolike da bi se mjera u potpunosti trebala ukinuti ili redefinirati na ovakav način. To što je evaluacija pokazala da postoje mjesta koja se mogu poboljšati to ne znači da je najbolji način za to da se sredstva smanje i posljedično financiraju mjere prema tome odakle sredstva dolaze. Sada se događa da se određuju ciljane skupine prema sredstvima, a ne stvarnim potrebama mladih na tržištu rada. To ne smatramo ‘redefiniranjem’, barem ne smislenim – ističe Živković i naglašava kako ova odluka o obustavi sigurno nije posljedica strateškog promišljanja, već je odluka koja se isključivo bazira na nedostatku financija.
Za komentar smo upitali i Anu Miličević Pezelj iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske i ujedno članicu Upravnog vijeća HZZ-a. Miličević Pezelj ističe kako se situacija o obustavi mjera često događala i prijašnjih godina zbog manjka koordinacije između raspoloživih sredstava i zaprimljenih zahtjeva.
– Primjerice, prošle godine sredstava nije bilo za posljednja dva mjeseca te je nešto više od tri tisuće zahtjeva, u vrijednosti oko 32 milijuna kuna, prebačeno u ovu godinu. Međutim, s obzirom na to da je proračun za ovu godinu predvidio daleko manje sredstava u odnosu na 2015., bilo je potrebno donijeti odluku koja omogućava prestanak zaprimanja zahtjeva jer ih se ne može riješiti. Nije sporno da neke mjere treba redefinirati jer je vanjska evaluacija pokazala niz stvari na koje smo upozoravali godinama, ali je loše što se to radi pod prisilom neosiguravanja dovoljnih sredstava u proračunu i to ne može biti opravdanje – rekla je Miličević Pezelj i upozorila kako će ovim potezom najviše biti zakinute osobe koje su starije od 30 godina i koje nisu imale priliku raditi u struci, a imaju pozitivnih iskustva sa SOR-om.
Unatoč tome što se SOR pokazao kao nedovoljno dobra i skupa mjera (gotovo sva sredstva odlaze na financiranje SOR-a i javnih radova) za radnike, ali ne i poslodavce koji su prezadovoljni navedenom mjerom, što je i sam HZZ potvrdio u evaluaciji, i dalje se inzistira na njegovom provođenju. Najveći zagovornik je i dalje Mirando Mrsić koji tvrdi da je “HDZ lagao građanima, nezaposlenima i mladim ljudima” te da im je obustavom mjera “onemogućio posao u Hrvatskoj, pristup tržištu rada i jasno im pokazao da traže posao u zemljama EU”. Mrsić ističe, SOR je jedan od najboljih modela jer je preko 60 posto mladih dobilo svoje radno mjesto nakon godinu dana.
Živković, komentirajući evaluaciju ističe kako se SOR doista pokazao kao manje efikasna mjera za zapošljavanje, ali ističe kako mu to i nije trebala biti primarna svrha, već je, kaže Živković, trebao pomoći mladima da steknu određene vještine.
“Koliko je uspješan na tom planu, realno ne znamo jer se time nitko sustavno ne bavi. To je prvi korak koji treba napraviti pri reviziji SOR-a. Bez obzira na nedostatke mjera najgore što se može dogoditi jest da se SOR naglo ukine. U jednu ruku je štetan, ali opet ako se želi uvesti neki drugi model onda ga se treba postepeno uvoditi. SOR je izazvao određene promjene na tržištu rada i njegovo postepeno ukidanje će sigurno izazvati određeni šok za mlade ljude, ali kao što sam istaknuo, svim odlukama treba pristupiti strateški, a ne naglo”, kaže Živković te kao Miličević Pezelj ističe kako je potrebno osposobljavanje vršiti tijekom obrazovanja, a ne nakon njega jer bi se time sva potrebna znanja za tržište rada usvojila u prostoru koji je za to predviđen, tj. tijekom školovanja.
Iako je iz HZZ-a rečeno kako se mjere privremeno obustavljaju, ostaje nejasno hoće li se one nastaviti provoditi iduće godine kada dobijemo novu Vladu, a s njom i novi proračun. Sigurno je jedno, a to je da su svakoj političkoj stranci puna usta mladih tijekom i nakon izbora, iako konkretni rezultati godinama izostaju. Radna mjesta s normalnom plaćom od koje radnik može živjeti gotovo i da ne postoje, a mladi radnici i radnice osuđeni su na lutanja od jedne do druge mjere za zapošljavanje.
– Dok Vlada ne profunkcionira tako da vodi integrirane politike i dalje ćemo imati nisku stopu zaposlenosti odnosno visoku stopu nezaposlenosti, više stotina tisuća nezaposlenih uz istovremeni ‘uvoz’ stranih radnika i iseljavanje domaćih kvalificiranih i stručnih radnika – zaključuje Miličević Pezelj. Hoće li mladi i zapošljavanje generalno biti prioriteti nove Vlade vidjet ćemo početkom iduće godine, a dotad ćemo “uživati” u moru predizbornih obećanja raznoraznih političkih opcija.
Autor: Ana Kuzmanić, Izvor: H-alter
